Doniranje organa u Njemačkoj: Hoće li model pretpostavljenog pristanka promijeniti zakon?

Kako pravno regulirati doniranje organa? Bi li svako trebao biti potencijalni donor, osim u slučaju izričitog protivljenja? Skupina zastupnica i zastupnika iz Bundestaga želi reformirati tu proceduru.

Šestero zastupnica i zastupnika njemačkog parlamenta Bundestaga iz različitih stranaka danas je u Berlinu predstavilo svoju inicijativu o budućoj zakonskoj regulaciji doniranja organa. Oni se zalažu za takozvani model pretpostavljenog pristanka – a to znači da svaka osoba automatski ima status donora organa, osim ako se tome nije aktivno usprotivila tokom života.

Taj zahtjev podržavaju Petra Sitte (Ljevica), Sabine Dittmar (SPD), ujedno i parlamentarna državna tajnica u saveznom Ministarstvu zdravstva u Berlinu, Gitta Connemann (CDU), Armin Grau (Zeleni), Christoph Hoffmann (FDP) i Peter Aumer (CSU). Prva inicijativa po pitanju usvajanja ovog modela je propala 2020 godine.

Kako povećati broj donora?

U Njemačkoj se prakticira model takozvanog informiranog pristanka. Potencijalni darivatelji organa su dakle samo oni ljudi (osobe starije od 16 godina) koji tokom života izričito pristanu na doniranje organa, odnosno potpišu "pristupnicu".

Nekoliko saveznih zemalja je, nakon inicijative Sjevernog Porajnja i Vestfalije, već je sredinom lipnja pokrenulo inicijativu u Bundesratu (Gornji dom njemačkog parlamenta) s ciljem usvajanja modela pretpostavljenog pristanka. Cilj je povećati broj doniranih, odnosno transplantiranih organa. U ovom trenutku u Njemačkoj na listi čekanja na novi organ nalazi se oko 8.400 osoba.

"Katastrofalna situacija"

Ministar zdravstva u vladi Sjevernog Porajnja i Vestfalije Karl-Josef Laumann nedavno je u jutarnjem programu javnih RTV-servisa ARD i ZDF podržao uvođenje modela pretpostavljenog pristanka. "U Njemačkoj možda 40 posto ljudi ima iskaznicu donora organa. Ankete pokazuje da oko 80 posto ljudi podržava doniranje organa", rekao je on. "Na listi čekanja imamo katastrofalnu situaciju. Mnogi ljudi umru prije nego što dobiju potreban organ."

Političar CDU-a smatra da je itekako opravdano da se ljude tokom života konfrontira s pitanje (potencijalnog) doniranja organa, odnosno da o tome oni i donesu odluku: "Odluka svake pojedine osobe je moralno gledajući uvijek u redu, bez obzira odluče li se oni za ili protiv donacije organa", napomenuo je Laumann. "Ja sam siguran da ćemo tako s vremenom stvoriti puno pozitivniji stav prema ovoj temi." A na druži rok to onda može pomoći i da u Njemačkoj, baš kao i u nekim drugim europskim zemljama, postane sasvim normalno da se donira organe, dodao je ministar CDU-a. 

Protuustavni model?

Kritičari modela pretpostavljenog pristanka, među njima i njemačka šefica diplomatije Annalena Baerbock (Zeleni) pak opominju da se šutnja građana po pitanju doniranja organa ne smije shvatiti kao automatski pristanak.

FDP-ova pravna stručnjakinja Katrin Helling-Plahr za agenciju dpa je rekla kako taj model predstavlja masivnu intervenciju u pravo pojedinca na samoodređenje. "Umjesto da se fokusiramo na državni paternalizam, mi bismo trebali pravno obvezujuće regulirati dragovoljno donošenje odluke o donaciji organa."

Član uprave Njemačke zaklade za zaštitu pacijenata Eugen Brysch smatra čak da je uvođenje modela pretpostavljenog pristanka protuustavan potez. U izjavi za novine Augsburger Allgemeine on kaže da je svaka medicinska intervencija bez pristanka pogođene osobe zapravo tjelesna povreda: "Ko šuti, taj ne pristaje automatski."

U drugim zemljama Europe, u kojima ima znatno više donora organa nego u Njemačkoj (na primjer u Hrvatskoj, nap. red.) povećanju broja doniranih organa su doprinijele najprije organizacijske, ali i strukturne mjere, napominje Brysch. "Zato su nam potrebni finansijski impulsi za bolnice, treba nam učinkovita transplantacijska mreže, obrazovni programu, a i obuka koordinatora po pitanju odnosa prema članovima obitelji", kaže Brysch, prenosi DW.