Direktorica MMF-a: "Čak i uz kraj rata, posljedice će se osjećati – neke zemlje već traže pomoć"

Rat na Bliski istok dovešće do veće inflacije i sporijeg globalnog ekonomskog rasta, upozorila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva u razgovoru za Reuters, uoči objave novih prognoza svjetske ekonomije planiranih za narednu sedmicu.

Sukob je izazvao dosad najveći poremećaj u globalnoj opskrbi energijom, s obzirom na to da su milioni barela nafte izbačeni iz proizvodnje zbog efektivne blokade Hormuškog moreuza od strane Irana. Ovaj ključni prolaz koristi se za transport oko petine svjetske nafte i plina. Čak i ako se sukob brzo okonča, IMF planira smanjiti prognoze ekonomskog rasta i povećati očekivanja inflacije.

Očekuje se da će rat dominirati razgovorima finansijskih zvaničnika iz cijelog svijeta tokom proljetnih sastanaka IMF-a i Svjetska banka koji se održavaju u Washington. Fond će 14. aprila objaviti novi izvještaj World Economic Outlook, u kojem će predstaviti različite scenarije razvoja globalne ekonomije.

Georgieva je podsjetila da je IMF još ranije signalizirao moguće pogoršanje prognoza, navodeći kao ključne razloge asimetrični šok izazvan ratom i pooštravanje finansijskih uslova. Bez sukoba, očekivao se blagi rast globalne ekonomije, s projekcijom od 3,3 posto za 2026. i 3,2 posto za 2027. godinu.

"Umjesto toga, svi putevi sada vode ka višim cijenama i sporijem rastu", poručila je Georgieva, dodajući da se svijet nalazi u periodu "povećane neizvjesnosti", uzrokovane geopolitičkim tenzijama, tehnološkim promjenama, klimatskim šokovima i demografskim kretanjima.

Rat je smanjio globalnu ponudu nafte za oko 13 posto, a posljedice se osjećaju i u lancima snabdijevanja, uključujući plin, helij i gnojiva. Čak i u slučaju brzog završetka sukoba, očekuje se pad prognoza rasta i rast inflacije, dok bi produženi rat imao još teže posljedice.

Najteže pogođene siromašne zemlje

Prema riječima Georgieve, najteže će biti pogođene siromašne i ranjive zemlje koje nemaju vlastite energetske resurse. Mnoge od njih nemaju fiskalni prostor da pomognu stanovništvu suočenom s rastom cijena, što dodatno povećava rizik od društvenih nemira.

Ona je otkrila da su neke države već zatražile finansijsku pomoć, ali nije navela koje. Naglasila je da IMF može prilagoditi postojeće kreditne programe kako bi odgovorio na potrebe članica, podsjećajući da je čak 85 posto članica fonda ovisno o uvozu energije.

Istovremeno je upozorila da široke energetske subvencije nisu rješenje, jer bi mogle dodatno potaknuti inflaciju.

Utjecaj krize nije ravnomjeran – najviše su pogođene zemlje uvoznice energije, ali posljedice osjećaju i izvoznici poput Katar, koji trpi posljedice iranskih napada na energetsku infrastrukturu. Procjenjuje se da će Kataru trebati između tri i pet godina da obnovi oko 17 posto proizvodnje prirodnog plina.

Prema podacima Međunarodna agencija za energiju, u ratu je oštećeno 72 energetska postrojenja, od čega je trećina pretrpjela ozbiljna oštećenja.

"Čak i ako bi rat danas stao, negativni efekti bi se i dalje osjećali širom svijeta", upozorila je Georgieva.

Prijetnja sigurnosti hrane

Nakon napada Sjedinjene Američke Države i Izraela krajem februara, Iran je praktično zatvorio Hormuški moreuz, što je izazvalo nagli rast cijena nafte i ukapljenog prirodnog plina. Cijena referentne Brent nafte dostigla je oko 110 dolara po barelu.

Čelnici IMF-a, IEA i Svjetske banke najavili su zajedničke napore u procjeni energetskih i ekonomskih posljedica rata.

IMF također sarađuje s Svjetskim programom za hranu i Organizacija za hranu i poljoprivredu na praćenju sigurnosti hrane.

Svjetski program za hranu upozorio je da bi milioni ljudi mogli biti suočeni s akutnom glađu ako sukob potraje do juna. Iako IMF trenutno ne vidi globalnu krizu hrane, Georgieva je naglasila da bi do nje moglo doći ukoliko dođe do poremećaja u isporuci gnojiva.