Danska predložila zakon: Nastavnici bi mogli koristiti fizičku silu u učionici?

Danski nastavnici mogli bi dobiti dozvolu za upotrebu fizičke sile u učionicama usred pritužbi na porast nasilja. Reforma koju je ove sedmice predložila vlada lijevog centra omogućila bi nastavnicima da koriste fizičko ograničavanje kako bi uklonili učenike koji ometaju nastavu od augusta sljedeće godine.

To znači "zadržavanje učenika, zadržavanje na mjestu ili odvođenje u drugu učionicu protiv njegove volje". Trenutno, nastavnicima je dozvoljeno da koriste silu samo ako učenik predstavlja opasnost za sebe, druge ili školsku imovinu.

Šta učiniti kada situacija eskalira?

Zakon, koji je sastavilo ministarstvo obrazovanja, slijedi pozive nacionalnog sindikata nastavnika koji već dugo tvrdi da je sve teže upravljati učenicima koji ometaju nastavu. Prijedlog zakona navodi da se fizička intervencija može koristiti samo u izuzetnim okolnostima i mora biti proporcionalna. Roditelji i općinsko vijeće također moraju biti obaviješteni u svakom slučaju fizičke sile.

Magnus Heunicke, ministar obrazovanja Danske, rekao je: "Nastavnici ne smiju biti ostavljeni u nedoumici o tome šta smiju učiniti kada situacija eskalira. I nijedan nastavnik ne bi se trebao bojati otkaza zbog intervencije kada je to neophodno u nasilnoj situaciji."

U Danskoj je upotreba sile u školama praktično zabranjena već gotovo 60 godina, budući da je tjelesno kažnjavanje stavljeno izvan zakona još 1967. godine. Međutim, danski nastavnici suočavaju se s porastom nasilja među djecom, posebno u nižim razredima, te navode da strahuju od posljedica ukoliko intervenišu.

Istraživanje koje je Ministarstvo obrazovanja objavilo 1. oktobra pokazalo je da je tokom 2025. godine u 55 posto razreda prijavljeno fizičko nasilje među učenicima, pri čemu su se incidenti u 36 posto tih slučajeva dešavali najmanje jednom mjesečno. Fizičko nasilje zabilježeno je u 75 posto razreda u najnižim razredima (od predškolskog uzrasta do 3. razreda), dok taj udio pada na 59 posto u razredima od četvrtog do šestog, te na 27 posto u razredima od sedmog do desetog.

Većina nasilja bila je koncentrisana među malim brojem učenika; u 60 posto razreda u kojima su prijavljeni incidenti, navodi se da je u njih bilo uključeno samo jedno ili dvoje djece. Studija nije utvrdila opću povezanost između etničke pripadnosti učenika i višeg nivoa nasilja ili agresivnog ponašanja.

"Tokom protekle godine, svaki treći nastavnik uzdržao se od fizičkog kontakta kako bi uspostavio mir u učionici, iz straha od negativnih posljedica", izjavio je Gordon Orskov Madsen, predsjednik sindikata nastavnika.

"Krivi su roditelji"

Nacrt zakona prvobitno je pripremio Mattias Tesfaye, bivši ministar obrazovanja, prošle jeseni. Tesfaye je izjavio da mu je prioritet vraćanje "discipline" i "autoriteta" u škole, te je osudio roditelje koji su svojoj djeci pružili, kako je rekao, "užasan odgoj". Prijedlog zakona izazvao je kontroverze, piše Telegraph, a više od 500 stručnjaka iz oblasti obrazovanja i nevladinih organizacija potpisalo je autorski tekst u kojem protestuju protiv ove reforme.

Rasmus Kjeldahl, direktor Nacionalnog udruženja za prava djece, izrazio je zabrinutost da će se "veza povjerenja između učenika i nastavnika prekinuti ako se nastavnici budu ponašali poput policajaca".

Ovaj prijedlog zakona podsjeća na zakonska rješenja u Engleskoj, prema kojima nastavnici "mogu upotrijebiti razumnu fizičku silu kako bi se spriječilo narušavanje reda, ali nikada kao kaznu". Osoblju je dozvoljeno korištenje minimalne, neophodne sile kako bi se spriječilo povređivanje učenika ili zaposlenika, odnosno kako bi se uspostavio red. Inače, tjelesno kažnjavanje je i dalje dozvoljeno u 15 američkih saveznih država.