Još jedan "dan D" u Njemačkoj: Svi čekaju 18h uz pitanje - da li će se ostvariti Merzova noćna mora?

Njemački kancelar Friedrich Merz suočava se s mogućnošću još jednog bolnog dana na izborima u nedjelju, dok građani dvije savezne pokrajine izlaze na birališta, samo dvije sedmice nakon što je krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila ubjedljivu pobjedu u Saskoj-Anhaltu.

Izbori u gradu-pokrajini Berlinu i sjeveroistočnoj pokrajini Mecklenburg-Zapadna Pomeranija posljednji su u nizu od pet pokrajinskih izbora održanih ove godine, koji su ogolili široko rasprostranjeno nezadovoljstvo javnosti Merzovom koalicijskom vladom i potaknuli ozbiljna nagađanja o kancelarovoj budućnosti.

Glasanje na oba izbora počelo je u 8 sati ujutro, a prve naznake rezultata očekuju se odmah nakon zatvaranja birališta u 18 sati, na osnovu izlaznih anketa. Debakl koji su ranije ovog mjeseca doživjeli Merzovi demokršćani (CDU) u Saskoj-Anhaltu – gdje je AfD osvojio čak 44 posto glasova, dok je podrška CDU-u pala na svega 17 posto – samo je pojačao glasine unutar konzervativnih redova o rijetkom scenariju "smjene kancelara".

Novo poniženje

Novo poniženje za CDU moglo bi uslijediti u sjeveroistočnoj pokrajini Mecklenburg-Zapadna Pomeranija, gdje se stranka bori da izbjegne najlošiji rezultat ikada zabilježen na nekim njemačkim pokrajinskim izborima. Prema najnovijim anketama, podrška stranci kreće se tek nešto iznad praga od pet posto potrebnog za ulazak u parlament. Ispadanje iz parlamenta Mecklenburg-Zapadne Pomeranije – iako to nije pokrajina u kojoj je CDU tradicionalno ostvarivao sjajne rezultate – predstavljalo bi scenarij iz noćne more za stranku i moglo bi biti kap koja je prelila čašu za kancelara koji se nalazi pod velikim pritiskom.

Merz je učinio sve što je u njegovoj moći kako bi suzbio nagađanja o svojoj budućnosti, naglašavajući nakon izbora u Saskoj-Anhaltu da "odustajanje za njega nije opcija". Ipak, kao znak da je itekako svjestan uloga, otkazao je putovanje na Generalnu skupštinu UN-a u New Yorku, planirano za narednu sedmicu, kako bi oslobodio vrijeme za potencijalno bolno postizborno suočavanje sa situacijom. Također je bio neuobičajeno tih tokom predizborne kampanje proteklih sedmica.

Dosadašnji učinak kancelara na vlasti ne ostavlja mnogo prostora za hvalisanje: najveća evropska ekonomija i dalje bilježi tek trom rast, više od godinu dana nakon što je Merz preuzeo dužnost, dok se on istovremeno suočava s poteškoćama u provođenju kontroverznih reformi, uključujući i reformu penzionog sistema. Poput Saske-Anhalt, Meklenburg-Zapadna Pomeranija je istočna savezna pokrajina s rijetkom naseljenošću koja se suočavala s poteškoćama uslijed posljedica njemačkog ujedinjenja 1990. godine, što je pogodovalo usponu populističke stranke AfD. Nakon što je mjesecima vodila u anketama, ova stranka protivna imigraciji nada se da će iskoristiti stečeni zamah kako bi osujetila povratak snaga lijevog centra pod vodstvom aktuelne premijerke Manuele Schwesig iz redova socijaldemokrata (SPD).

"Vatreni zid"

Ograđujući se od SPD-a na nacionalnom nivou – stranke koja je mlađi partner u Merzovoj nepopularnoj saveznoj koaliciji – Schwesig je, prema anketi objavljenoj u četvrtak, uspjela preteći AfD za jedan procentni poen. U međuvremenu, u Berlinu bi Merzova stranka mogla izgubiti mjesto gradonačelnika u korist stranke Ljevica (Die Linke) – nasljednice socijalističke partije koja je vladala bivšom Istočnom Njemačkom.

Aktuelni gradonačelnik iz redova CDU-a, Kai Wegner, bio je primoran odustati od kandidature za novi mandat nakon dugotrajne kontroverze oko teniskog meča koji je odigrao u januaru, dok su se veliki dijelovi grada suočavali s nestankom struje na niskim temperaturama. Njegov nasljednik na mjestu glavnog kandidata stranke, pokrajinski ministar finansija Stefan Evers, uspio je održati izborne šanse CDU-a uprkos tome što se u utrku uključio u kasnoj fazi. Stranka u anketama bilježi podršku od oko 20 posto, tik iza Ljevice i neznatno ispred AfD-a.

Kao i u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, najvjerovatniji scenarij u Berlinu nakon nedjeljnog glasanja čini se da je koalicija triju stranaka. Ako Ljevica ili CDU ostvare pobjedu, koalicija sa SPD-om i Zelenima smatra se najvjerovatnijim načinom formiranja vlade. Sve stranke glavne političke struje odbijaju sarađivati ​​s AfD-om, u skladu s dugogodišnjom politikom poznatom kao "vatreni zid" (firewall).