Da li će doći do smrzavanja: Evo kako 'stoji' Rusija u plinskom ratu s Europom

Nastavljaju se loše vijesti za Vladimira Putina.

Europa je na putu da prebrodi zimu sa svojim vitalnim skladištima plina više nego napola punim, prema novoj procjeni Europske komisije u koju je Politico imao uvid.

To znači da će, bez obzira na napore ruskog predsjednika da se Europa počne smrzavati zbog smanjene opskrbe plinom, zemlje EU preživjeti najhladnije mjesece bez ozbiljne štete.

Također, čini se da će sljedeće zime biti u dobroj poziciji da sve ponovno dobro prođe, piše Politico.

Prije nekoliko mjeseci postojao je strah od energetskih redukcija ove zime zbog prekida opskrbe ruskim plinovodima. Ali kombinacija izvanprosječno toplog vremena, povećanog uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) i velikog pada potrošnje plina dovelo je do toga da bi više od 50 milijardi kubičnih metara (bcm) plina moglo ostati u skladištu do kraja marta, stoji u analizi Europske komisije.

Visoki dužnosnik Europske komisije pripisao je uspjeh Europe u osiguravanju opskrbe plinom kombinaciji planiranja i sreće. 'Dobar dio uspjeha rezultat je neuobičajeno blagih vremenskih uvjeta i činjenice da Kina nije na tržištu', rekao je dužnosnik. 'Ali smanjenje potražnje, politika skladištenja i rad na infrastrukturi znatno su pomogli', dodao je.

Završetak zimske sezone grijanja s takvim zdravim rezervama, tj iznad 50 posto ukupnih skladišnih kapaciteta EU-a koji iznose otprilike 100 milijardi kubnih metara, uklanja sve dugotrajne strahove od nestašice plina u kratkom roku. To također smanjuje zabrinutost oko energetske sigurnosti Europe za sljedeću zimu, piše Tportal.hr.

Pozitivne brojke potkrjepljuju optimističnije izglede koje su čelnici EU-a predstavili posljednjih dana, a povjerenik za energetiku Kadri Simson izjavio je u utorak da je Europa 'dobila prvu bitku u energetskom ratu' s Rusijom.

Skladišta u Uniji, također vitalna za zimsku opskrbu plinom u Velikoj Britaniji gdje su mogućnosti skladištenja ograničene, završila su prošle zime samo oko 20 posto popunjena. Brisel je naložio da se dopune na 80 posto prije ove zime, što je zahtijevalo iznimno skupu kupnju ukapljenog plina, kako bi se nadomjestile količine plina izgubljene iz ruskih plinovoda.

Veleprodajna cijena plina porasla je na rekordne razine tokom sezone punjenja skladišta, dosegnuvši više od 335 eura (nešto više od 650 KM)  po megavat satu u augustu, što je imalo strašne posljedice na račune kućanstava, troškove poduzeća i industrijsku konkurentnost Europe.

Cijene plina su od tada, zbog manje zabrinutosti oko zaliha, pale na nešto iznad 50 eura/Mwh (oko 100KM). EU ima novi cilj ponovno popuniti 90 posto skladišta plina do novembra 2023., što će zahtijevati manje kupovanja ukapljenog plina na međunarodnom tržištu nego što bi trebalo da su zalihe ozbiljnije iscrpljene.

'Očekivana visoka razina popunjenosti skladišta iznad 50 posto na kraju ove zimske sezone bit će dobra polazna tačka za 2023./24., a trebat će popuniti manje od 40 posto. To je velika razlika prema 20 posto popunjenosti zaliha koliko je bilo na kraju zimske sezone 2022.', stoji u procjeni Komisije.

Analitičari iz Independent Commodity Intelligence Services poručili su ove sedmice da bi ponovno punjenje skladišta ove godine i dalje moglo biti 'jednako težak izazov kao prošle godine', ali predviđaju da EU sada ima 'više nego dovoljno uvoznih kapaciteta da odgovori na izazov'.

Diljem EU postavljeno je pet novih plutajućih LNG terminala - u Nizozemskoj, Grčkoj, Finskoj i dva u Njemačkoj, čime se osigurava dodatnih 30 milijardi kubnih metara uvoznog kapaciteta plina, a još ih treba biti uključeno ove i sljedeće godine.

Međutim, sposobnost EU-a da ponovno napuni skladišta do novog cilja od 90 posto prije sljedeće zime vjerojatno će ovisiti o kontinuiranom smanjenju potrošnje plina.

Brisel je državama članicama postavio dobrovoljni cilj smanjenja potrošnje plina za 15 posto od augusta prošle godine.

Potražnja za plinom zapravo je pala za više od 20 posto između augusta i decembra, prema najnovijim podacima Komisije, djelomično zahvaljujući mjerama učinkovitosti, ali i zbog toga što su potrošači na visoke cijene reagirali manjim korištenjem energije.

Cilj od 15 posto možda će trebati produžiti nakon 31. mart kako bi se izbjegla dodatna potražnja za plinom sada kada cijene padaju. Ministri energetike EU-a trebali bi raspravljati o ovom pitanju na dva sljedeća sastanka u februaru i martu.