Članica NATO-a spremna za potez: "Nije na Putinu da odlučuje o načinu na koji ćemo pomoći Ukrajini"

Nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron krajem februara izjavio kako se ne može isključiti slanje zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu te izazvao ushit u Kijevu, paniku među zapadnim saveznicima - u prvom redu europskim - i gnjev u Moskvi, ubrzo je postalo jasno da uprkos poruci većine europskih saveznika kako tako nešto ne dolazi u obzir, ideja nije pala na posve jalovo tlo.

Iako je potom šef diplomatije Stephane Sejourne brže-bolje pokušao ‘sanirati štetu‘ objašnjenjem da je Macron zapravo želio reći da bi njegova zemlja mogla poslati vojnike s neborbenom ulogom u Ukrajinu, Macron je početkom mjeseca u velikom intervjuu za The Economist, upitan ostaje li pri svojim riječima s kraja februara, odgovorio "apsolutno" i čak iznio uvjet pod kojima bi do toga moglo doći.

Istaknuvši da Rusija ne smije pobijediti u Ukrajini jer u suprotnom u Europi neće biti sigurnosti - jer nema nikakvih jamstava da će Moskva na tome stati - Macron je izjavio: "Francuska je zemlja koja je provela vojne intervencije, pa tako i u posljednje vrijeme. U Sahelu smo rasporedili nekoliko hiljada vojnika u borbi protiv terorizma koji nam je mogao predstavljati prijetnju. To smo učinili na zahtjev suverenih država. Da su Rusi probili prve crte, da je postojao ukrajinski zahtjev - što danas nije slučaj - mi bismo si legitimno morali postaviti to pitanje. Stoga mislim da isključiti to a priori znači ne naučiti lekcije iz protekle dvije godine".

Ulje na vatru potom je dolio britanski ministar vanjskih poslova David Cameron, rekavši da Ukrajina može koristiti britansko oružje - a Velika Britanija isporučila je i moćne dalekometne projektile Storm Shadow - za napade na ruskom teritoriju. "Ukrajina ima pravo na to. Rusija gađa ukrajinski teritorij i razumljivo je da Ukrajina osjeća potrebu da se zaštiti", rekao je Cameron za Reuters tokom posjeta Kijevu.

Kremlj je promptno reagovao, upozorivši da se radi o vrlo opasnim izjavama i da tako nešto ne bi prošlo bez odlučnog ruskog odgovora, da bi na kraju ruski vođa Vladimir Putin naložio ministarstvu obrane da provede vojne vježbe s fokusom na "pripremu i raspoređivanje" taktičkog nuklearnog oružja, čemu se odmah pridružila Bjelorusija i započela s provjerom spremnosti svoje vojske za raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja, piše Slobodna Dalmacija.

U međuvremenu, kako je doznao italijanski Corriere Della Sera, u NATO-ovom planu za Ukrajinu, odnosno u nacrtu dokumenta koji će biti odobren na summitu NATO-a zakazanom u Washingtonu za 9. do 11. jula, jasno je naglašeno da NATO neće slati vojnike svojih članica u borbe u toj zemlji. "Bez čizme na tlu", poručeno je, kako je prenio italijanski list.

Ipak, uprkos tome, u Litvaniji, članici NATO-a koja je sa svojim baltičkim susjedima i Poljskom bila najglasnija u upozorenjima o opasnosti koja prijeti iz Moskve, godinama prije Putinove invazije punog opsega na Ukrajinu - razmišljaju drugačije, odnosno isto kao i Macron i Cameron, iako i u Vilniusu govore o neborbenim zadaćama zapadnih saveznika.

Litavski ministar vanjskih poslova, Gabrielius Landsbergis, nakon sastanka sa svojim britanskim kolegom, za The Guardian je iznio izglede za to da ad hoc koalicija zapadnih zemalja pošalje osoblje za vojnu obuku u Ukrajinu uz potporu kopnene protuzračne odbrane, poručivši da je njegova zemlja za. Landsbergis je također podržao stav Camerona o ukrajinskom korištenju britanskog oružja unutar ruskog teritorija.

Landsbergis, koji već četiri godine vrši funkciju litvanskog šefa diplomatije, već duže vrijeme poziva na oštrije mjere protiv Rusije, no njegovi posljednji komentari pokazuju da u dijelu Europe doista postoji podrška za odlučnije ‘pokazivanje mišića‘ Kremlju, za što se prvi založio francuski predsjednik.

"Naše vojne snage su obučavale Ukrajince u Ukrajini prije rata i to smo radili mnogo godina. Dakle, povratak ovoj tradiciji mogao bi biti sasvim izvediv", rekao je Landsbergis. "To bi mogao biti prvi korak u inicijativi predsjednika Macrona", dodao je. Također je utvrdio da bi obuka ukrajinskih snaga u samoj Ukrajini bila puno praktičnija od obuke na teritoriju članica NATO-a. "Ne morate ih prevoziti cijelim putem. Tamo imate sve što im treba", rekao je Landsbergis.

No, litvanski ministar vanjskih poslova otišao je i korak dalje, rekavši kako bi zapadne trenere, kao dio koalicije za obuku Ukrajinaca u Ukrajini, moglo štititi sistemima protuzračne odbrane što implicira, kako je rekao, da bi se dio ukrajinskog neba mogao braniti protuzračnom odbranom. On smatra da bi se tim potezom "poručilo Putinu da nije na njemu da odlučuje o načinu na koji ćemo pomoći Ukrajini. Umjesto toga, vidjet ćemo što je potrebno i prilagodit ćemo se situaciji jer situacija ne ide na bolje".