Castro poput fosila Hladnog rata

O socijalizmu u Latinskoj Americi i rođendanu kubanskog vođe Fidela Castra, koji je ove subote "navodno" slavio 85. rođendan, pišu listovi na njemačkom jeziku. NZZ piše da je moguće da je Castro mlađi od 85 godina.
 
O špekulacijama o stvarnoj starosti kubanskog vođe Fidela Castra, Neue Zürcher Zeitung (NZZ) piše da se već godinama šire glasine o tome "da vođa revolucije uopće nije tako star i mudar, nego godinu dana mlađi. Te glasine su zasnovane na priči koja je u opticaj došla od njegovoga starijeg brata Ramóna, prema kojoj je njihov otac 'sredio' na rodnom listu da se datum rođenja njegovog 'sinčine' korigira za jednu godinu. Time bi tada 14-godišnji Fidel uspio prijeći traženi starosni prag za upis na školu Jezuita Belén u Havani, koja je bila dostupna samo za učenike od 15 godina pa naviše. Castro ovo nikad nije potvrdio niti demantirao; očito nije htio priznati ni sitnu prijevaru svoga oca, a ni uhvatiti se u koštac s Ramónom." - pojašnjava NZZ navodeći da postoji i varijanta u kojoj ništa od ovoga nije istina.

"U nacionalnim arhivima SAD je sačuvano jedno pismo, u kojem stoji da jedan kubanski tinejdžer imenom Fidel Castro američkog predsjednika Roosevelta moli za novčanicu od deset dolara, jer nikad dotad nije vidio jednu tako veliku novčanicu. Napisao je i datum, 6. novembar 1940., kao i rečenicu: "12 mi je godina". Prema tome bi danas napunio 83 godine.

No, kako god, bilo da je 83, 84 ili 85 godina - Kuba neće više imati puno prilika da slavi Castra", zaključuje NZZ.

Radije David s Kariba, nego Golijat sa sjevera
Printano izdanje lista Die Welt se također osvrće na vladavinu Fidela Castra i na socijalizam koji još uvijek vlada na Kubi. O Castru se u članku Die Welta tako navodi da je, kada je on bio tinejdžer, u Njemačkoj vladao Adolf Hitler, a u Sovjetskom Savezu Josif Staljin. Pedesete godine proteklog stoljeća, kad je Castro pripremao svoj politički uspon, leže čitavu vječnost iza nas. Najvažniji politički akteri od tada su mrtvi - Fidel Castro ih je sve preživio: poput fosila Hladnog rata izvire u našu sadašnjost.

U ljeto 2006. je - teško bolestan - predao vlast svom pet godina mlađem bratu Raúlu. Od tada se na Kubi stalno govori o reformama, promijenilo se konkretno nije puno. Ono što je, međutim, odavno već jasno da castrizam nije atraktivan razvojni model koji bi mogao još intenzivno zablistati u Latinskoj Americi: svako ko otvorenih očiju putuje kroz Kubu, morat će to priznati. To da mnogi Latinosi to priznanje rado zaobilaze u svezi je s njihovim kompleksnim, protuamerički obilježenom osjećaju vlastite vrijednosti: radije će razviti simpatije za tobožnjeg Davida s Kariba, nego za jakog Golijata sa sjevera."

"Socijalizam 21. stoljeća"
"A da se mali David tako dugo mogao održati, može zahvaliti dugogodišnjoj 'bratskoj pomoći' Sovjetskog saveza i nakon njegovoga sloma, podršci od strane Venecuele. Tamošnji Fidelov obožavatelj Hugo Chávez još uvijek radi na svom modelu 'socijalizma 21. stoljeća'. Uprkos najvišim cijenama nafte svih vremena, Venecueli nije bolje nego prije. Propast na rate je davno već počela. Taj 'chavizam' nije više atraktivan model. Privlačni model za Latinsku Ameriku je danas 'lulizam'." - piše Die Welt osvrćući se pritom na vladavinu bivšeg predsjednika Brazila Lula da Silve koji je svojim socijalnim reformama unaprijedio život u Brazilu i poboljšao imidž ove južnoameričke države u svijetu.

"'Chávismo' je danas samo još jedan model za one koji, iza fasade socijalizma, žele odbraniti diktaturu bogaćenja. SAD su se davno već oprostile od uloge vladajuće velike sile u svome 'stražnjem dvorištu'. Koliko god Chávez provocirao zločeste američke 'gringose', primjerice svojim sve užim vezama s Teheranom, Washington i dalje čestito kupuje venecuelansku naftu i inače se ponaša prilično mirno.

A Fidel Castro, igra li on u perspektivi Latinske Amerike još kakvu ulogu? Samo kao zastrašujući primjer. Doista, poražavajući bilans za 85. rođendan." - zaključuje Die Welt.