Brisel usvojio paket, EU se priprema za novo proširenje: Objavljeni detalji

Evropska komisija (EC) smatra da se EU mora pripremiti za vrijeme kada će imati više članica nego danas. Zato je danas, 6. oktobra, predstavila paket prijedloga koji se odnosi na budžet, funkcioniranje institucija, donošenje odluka, politike EU i zaštitu vladavine prava.

Drugim riječima, Bruxelles ne govori samo kandidatima "pripremite se da uđete u EU", nego prvi put vrlo konkretno govori i: "I mi se moramo pripremiti za vaš ulazak". Komisija navodi da postojeći ugovorni okvir EU može podnijeti veći broj članica, ali da prije proširenja treba ojačati administrativne kapacitete, sisteme i saradnju među državama. Prema njihovoj procjeni, i budžet EU može prihvatiti nove članice uz nastavak finansiranja postojećih prioriteta.

Kako je saopćeno, EC je danas usvojila paket o pregledima politika prije proširenja, kojim se utvrđuju smjernice politika i akcije potrebne za pripremu Unije za buduća proširenja. Podsjeća se da je paket najavila čelnica EC Ursula von der Leyen a, kako je naložilo Evropsko vijeće, mjere predložene danas pripremaju upravljanje, politike i budžet Unije za proširenje, istovremeno jačajući zaštitu vrijednosti Unije i vladavinu prava.

Gepolitički imperativ

"Budućnost Evrope zavisi od izbora koje danas donosimo. Proširenje naše Unije je geopolitički imperativ. Danas postavljamo temelje kako bismo osigurali da veća Unija bude i jača: otpornija, efikasnija i čvrsto usidrena u vrijednostima i pravilima koja nas definiraju. Kako zemlje proširenja napreduju na svom putu reformi, EU mora biti spremna da ih dočeka. To znači pripremu naših institucija, prilagođavanje naših politika novim realnostima i osiguranje da naš budžet odražava naše zajedničke ambicije", izjavila je Von der Leyen.

U današnjem paketu Komisija pruža detaljnu procjenu svojih politika u svjetlu predstojećih proširenja. U njemu se utvrđuje kako se postojeći okvir Ugovora i budući ugovori o pristupanju mogu koristiti za pripremu Unije za veće članstvo. Također se predlaže skup zaštitnih mjera za buduće ugovore o pristupanju, uključujući jače sektorske zaštitne mjere i novu institucionalnu zaštitnu klauzulu, kako bi se osiguralo da se obaveze preuzete tokom pregovora o pristupanju nastave postepeno ispunjavati nakon pristupanja.

Paket također jača postepeni proces integracije čineći ga koherentnijim, strukturiranijim i predvidljivijim. Ovaj poboljšani proces će dodatno podržati zemlje kandidate u pripremi za članstvo kroz ranije učešće u odabranim politikama Unije, pod imperativom ispunjenih uslova. Učešće bi ostalo zasnovano na zaslugama, uslovno i reverzibilno, te bi zavisilo od spremnosti politika i strateškog usklađivanja.

Što se tiče budžetskih aranžmana, pregledi politika naglašavaju da budžet Unije može primiti nove države članice, a istovremeno nastaviti finansirati postojeće prioritete Unije. Prema sljedećem prijedlogu Višegodišnjeg finansijskog okvira za 2028-2034, kandidati bi bili finansirani u okviru programa Globalna Evropa prije pristupanja; prilikom pristupanja, ovo bi prešlo u nacionalne i regionalne planove partnerstva novih država članica, s dodatnim finansiranjem za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i Interreg. Za Ukrajinu, s obzirom na obim, strukturu i vrlo visoku produktivnost njenog poljoprivrednog sektora, ciljani aranžmani trebali bi značajno ograničiti finansijsku podršku i pristup tržištu za osjetljive poljoprivredne proizvode, a istovremeno pomoći Ukrajini da ponovo stekne pristup svojim tradicionalnim izvoznim tržištima trećih zemalja.

Ukratko, Komisija želi dodatno razviti model postepenog uključivanja kandidata u EU i prije punopravnog članstva. To znači da bi zemlje koje napreduju u reformama mogle ranije učestvovati u određenim politikama i sektorima EU, naprimjer u energetici, transportu, digitalnom sektoru i odbrani, ali samo ako ispune postavljene uslove. Takvo uključivanje bilo bi uslovno i moglo bi biti povučeno. Dakle, članstvo ne bi bilo princip "čekaj ispred vrata dok jednog dana ne dobiješ ključ", nego bi se dio koristi i obaveza EU uvodio postepeno.

Ima li gdje BiH u ovome?

Najzanimljiviji dio: šta ako nova članica nakon ulaska krene unazad? Ovdje je Komisija prilično jasna. Budući pristupni ugovori trebali bi sadržavati jače zaštitne mehanizme kako bi se reagovalo ako nova članica nakon ulaska počne ozbiljno kršiti ono na šta se obavezala tokom pregovora. Zaštitne mjere mogle bi biti produžene na duži period nakon ulaska u EU, a Komisija predlaže i novi mehanizam za ozbiljna kršenja temeljnih vrijednosti EU. U najtežim slučajevima među mogućim mjerama navodi se suspenzija prava države članice da glasa u Vijeću EU. To je posebno zanimljivo nakon iskustva s državama članicama koje su godinama bile predmet kritika zbog urušavanja vladavine prava i demokratskih standarda.

Još jedna velika promjena: manje veta? Komisija također želi da EU bude sposobnija donositi odluke u većem sastavu. Predlaže širu upotrebu kvalificirane većine umjesto jednoglasnog odlučivanja u određenim oblastima, a u samom procesu pristupanja predlaže kvalificirano odlučivanje o otvaranju pregovaračkih klastera i drugim međukoracima. To je važno jer bi EU sa većim brojem članica teško mogla funkcionirati ako bi svaka država mogla blokirati svaku odluku.

Komisija će u okviru paketa za proširenje predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da nastave s reformama. BiH se u ovom konkretnom paketu ne navodi među tim državama. Kako je i najavljeno, Komisija će predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da održe zamah reformi. Također će predstaviti koherentan pristup za postepenu integraciju, uključujući mapiranje strateških područja.

Komisija će također sarađivati sa državama članicama i zemljama kandidatima kako bi uskladila pregovore o pristupanju sa unutrašnjim pripremama Unije, dodali su.