Poslan 'non paper': Berlin i Pariz predlažu postupnu integraciju zapadnog Balkana i Moldavije

Njemačka i Francuska su uoči samita EU-zapadni Balkan u Tivtu, u Crnoj Gori, poslale non-paper u kojem predlažu postupnu integraciju zemalja jugoistoka Europe i Moldavije, pojednostavljenje pregovaračkog procesa, koji bi se i dalje temeljio na zaslugama.

Berlin i Pariz u tom neformalnom dokumentu pozivaju Komisiju da predstavi prijedloge za olakšavanje postupne integracije zemalja kandidatkinja na njihovom putu prema pristupanju EU-u. To bi trebalo obuhvatiti, između ostalog, povlašteni pristup unutarnjem tržištu na temelju njihovog značajnog napretka u pregovorima i bliže veze s europskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, primjerice dodjeljivanjem statusa promatrača zemljama kandidatkinjama na sastancima institucija EU-a pod uvjetima koji poštuju autonomiju procesa donošenja odluka EU-a.

"Politici proširenja potreban je novi zamah, nadolazeći sastanci na vrhu koje će EU održati sa zapadnim Balkanom (5. juna) i s Moldavijom (22. juna) predstavljaju priliku koju ne smijemo propustiti. Naš zajednički cilj je dovršiti Uniju kao istinski Europsku uniju. Kako bismo tu težnju pretvorili u stvarnost i unijeli novu dinamiku, moramo osigurati dodatne poticaje kao dio procesa postupne integracije temeljenog na zaslugama i pojednostaviti trenutačni proces kako bismo ga učinili učinkovitijim i omogućili bržu i dublju integraciju u EU na temelju kopenhaških kriterija", navodi se u dokumentu.

Ističe se da cilj punopravnog članstva u EU ostaje nepromijenjen, da namjera postupne integracije nije zamijeniti punopravno članstvo u EU ni produžiti put prema njemu. "Upravo suprotno, želimo stvoriti podsticaje koji potiču brži napredak na tom putu. Na taj način osiguravamo da postupna integracija doprinosi uspješnom proširenju EU-a – jačajući EU u cjelini", navodi se. 

Predlaže se pojednostavljenje metodologije pregovaranja, spajanjem nekih proceduralnih koraka, ističući da bi se rad zemalja kandidatkinja, Komisije i Vijeća trebao usredotočiti na bit reformi, a ne na proceduralne korake.

Predlaže se da se uz ispunjavanje određenih uslova dva puta godišnje održavaju zajednički sastanci Europske komisije, članova Europskog parlamenta s predstavnicima zemalja zapadnog Balkana i Moldavije, da se češće sastaju zajednički parlamentarni odbori, da predstavnici tih zemalja mogu sudjelovati u određenim tačkama dnevnog reda neformalnih sastanaka Europskog vijeća i Vijeća Europske unije kao promatrači bez prava glasa.

Zemljama kandidatkinjama nudi se puno sudjelovanje u jedinstvenom tržištu na temelju modela Europskog gospodarskog prostora plus. To znači da bi poput članica EGP-a (Islanda, Lihtenštajna i Norveške) imale pristup jedinstvenom europskom tržištu.

Uslov za to bilo bi usvajanje i provedba europske pravne stečevine iz prvih pet klastera te privremeno zatvaranje relevantnih pregovaračkih poglavlja.