Analiza: Zašto se srušilo toliko novih zgrada u Turskoj?

Društvenim mrežama kruže prizori novosagrađenih stambenih blokova koji se, pogođeni zemljotresom, u sekundama pretvaraju u ruševine. Kod mnogih su ovi snimci izazvali ljutnju. Da li su ove zgrade trebale preživjeti posljednje zemljotrese?

Nakon saznanja o tome da su zemljotresi, koji su 6. februara pogodili Tursku i Siriju, sa zemljom sravnili čak i neke od najnovijih stambenih blokova, na površinu su isplivala brojna pitanja o sigurnosnim standardima izgradnje.

Savremene građevinske tehnike trebale bi osigurati da zgrade mogu izdržati potrese magnitude 7.8 i 7.5 po Richteru. Također, regulative koje su donešene nakon prethodnih katastrofa u Turskoj, trebale su osigurati bolju zaštitu od zemljotresa.

U svojoj analizi, BBC je istražio tri različita slučaja u kojem je zemljotres srušio zgrade novijeg datuma izgradnje.

U prvom slučaju, na socijalnim mrežama je podijeljen snimak rušenja stambenog bloka iz grada Malatya. Snimak prikazuje ljude koji vrište i bježe u zaklon, dok se zgrada iza njih pretvara u krhotine i prašinu.

Ovaj stambeni blok je sagrađen prošle godine, a na društvenim mrežama se dijeli sadržaj oglasa koji navodi da je zgrada "izgrađena u skladu s posljednjim regulacijama vezanim za zaštitu od zemljotresa". Oglas je garantovao i "prvorazredni kvalitet materijala i izrade". Iako originalni oglas nije više dostupan online, društvenim mrežama se dijele snimci oglasa, kao i sličnih oglasa iste kompanije.

Skorašnji datum izgradnje znači da je ovaj stambeni blok trebao biti izgrađen prema posljednjim standardima iz 2018. godine, koji zahtijevaju da se u izgradnji u područjima sklonim potresima koristi visokokvalitetni beton ojačan čeličnim šipkama. Po istim standardima, stubovi i grede moraju biti raspoređeni tako da učinkovito apsorbuju efekte zemljotresa.

BBC je utvrdio još dva slučaja u kojima nove zgrade nisu izdržale posljednji zemljotres.

Istražujući pad 16-spratnice u gradu Iskenderun, pronašli su fotografiju sa svečanog otvaranja zgrade i ustanovili da je sagrađena 2019, što znači da je i ova zgrada trebala zadovoljavati pooštrene regulacije iz 2018. BBC je pokušao kontaktirati vlasnika odgovorne građevinske kompanije, ali nije dobio njegov odgovor.

Sličan slučaj se desio u gradu Antakya. Devetospratni stambeni kompleks pretvoren je u ruševine, a potvrđeno je da je otvoren u novembru 2019. Servet Atlas, vlasnik kompanije Ser-Al, odgovorne za izgradnju ovog kompleksa, za BBC je izjavio: "Među stotinama zgrada koje smo izgradili u Hatayu… nažalost, dva bloka su se srušila."

Tvrdeći da je zemljotres bio takve siline da gotovo nijedna građevina u gradu nije ostala čitava, Atlas je dodao da: "u bolu svjedočimo tome da neki mediji pokušavaju da izokrenu percepciju i da, pod krinkom novinarstva, traže žrtvene jarce".

Međutim, iako su potresi bili izuzetno snažni, eksperti kažu da bi ga pravilno konstruisane zgrade morale izdržati.

"Maksimalni intenzitet ovog zemljotesa jeste bio silan, ali ne dovoljno da sruši dobro konstruisane zgrade", rekao je za BBC profesor David Alexander, ekspert za upravljanje i planiranje vanrednim situacijama na Londonskom univerzitetskom koledžu.

"Nivo podrhtavanja je u većini mjesta bio manji od maksimalnog, pa se može zaključiti da skoro sve, od više hiljada srušenih građevina, ne zadovoljavaju konstrukcijske kodekse vezane za zemljotrese koje bi bilo razumno očekivati", dodao je Alexander.

Neprovođenje građevinskih regulativa

Građevinske regulative su postrožene više puta nakon proteklih katastrofa, uključujući zemljotres iz 1999. godine u gradu Izmitu. Tada je u katastrofi na sjeverozapadu Turske poginulo 17 hiljada ljudi.

"Dijelom, problem predstavlja što se vrlo malo radi na dogradnji postojećih zgrada, a sa druge strane, vrlo slabo se primijenjuju građevinski standardi kod novih zgrada", navodi profesor Alexander. Neophodni standardni izgradnje posljednji put su podignuti 2018. godine, ali se ovi zakoni jako slabo sprovode.

BBC-jev dopisnik za Bliski Istok, Tom Bateman, razgovarao je sa ljudima u turskom gradu Adana koji su mu rekli da je jedna od srušenih zgrada bila oštećena u zemljotresu prije 25 godina, ali da nikada poslije toga nije adekvatno sanirana.

Zemlje poput Japana pokazatelj su kako sigurnosni standardi i građevinske regulative mogu pomoći sigurnosti stanovništva u slučajevima prirodnih katastrofa. Iako je ova zemlja u svojoj historiji zabilježila mnogo teških zemljotresa, u Japanu milioni ljudi žive u napučenim urbanim dijelovima, u visokim neboderima.

Sigurnosni standardni izgradnje zavise od namjene zgrade, kao i udaljenosti od područja koja su pod najvećim rizikom od zemljotresa, a kreću se od jednostavnog ojačanja konstrukcije, ugradnje prigušivača vibracija, do postavljanja cijele strukture na vrh gigantskih amortizera kako bi se zgrada izolovala od kretanja tla.

Zašto se regulative tako slabo sprovode?

Za razliku od Japana, turska vlada je periodično nudila "građevinske amnestije" - koje nisu ništa drugo nego izuzeće od zakona u zamjenu za plaćanje naknade za zgrade građene bez neophodnih sigurnosnih potvrda. Ove amnestije izdavane su počevši od 1960-tih do 2018.

Kritičari su dugo upozoravali da takve amnestije predstavljaju rizik od katastrofe u slučaju većeg zemljotresa.

Pelin Pınar Giritlioglu, predsjednik Sindikata Komore turskih arhitekata i Komore arhitekata za gradsko planiranje, navodi da je u zonama pogođenim zemljotresom u južnoj Turskoj, oko 75 hiljada građevina dobilo "građevinske amnestije".

Samo nekoliko dana prije katastrofe, turski mediji su izvijestili da novi nacrt zakona, koji bi omogućio daljne izdavanje amnestija, čeka na usvajanje u parlamentu. Geolog Celal Sengor rekao je ranije ove godine da je izdavanje građevinskih amnestija "ravno zločinu".

Nakon smrtonosnog zemljotresa 2020. godine u Izmiru, regiji na zapadu Turske, turski BBC izvijestio je da je 672 hiljada građevina u Izmiru koristilo tada aktuelni val amnestija.

U istom izvještaju, turski BBC je naveo podatke Ministarstva za okoliš i urbanizaciju koje govore da je 2018. godine više od 50 posto građevina u Turskoj - što predstavlja gotovo 13 miliona građevina - sagrađeno kršeći regulacije.

Upitani za građevinske standarde nakon najskorijih zemljotresa, iz ovog ministarstva su rekli: "Nijedna građevina koju je sagradila naša administracija nije se srušila. Na terenu se užurbano nastavlja da radi na procjeni štete."