Američki obavještajci upozoravaju: Rusija bi mogla napasti NATO već ove jeseni?!

Izvještaji američkih obavještajnih službi izazvali su nove alarme da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao izazvati NATO zemlju ograničenim napadom već ove jeseni, izvijestio je Wall Street Journal (WSJ) 6. augusta.

Prema WSJ-u, zvaničnici u Washingtonu su ranije vjerovali da se napad na NATO saveznika neće dogoditi usred ruske preokupacije ratom u Ukrajini. Novootkriveno uvjerenje američkih obavještajnih službi podudara se s horom sličnih upozorenja koje su evropski zvaničnici dali posljednjih mjeseci.

U junu je načelnik njemačke vojske, general-pukovnik Christian Freuding, upozorio da bi Rusija mogla imati kapacitete za napad na NATO zemlje u naredne tri godine. Prema WSJ-u, kako piše Kyiv Independent, američki zvaničnici vjeruju da bi veliki hibridni ratni napad, ili čak ograničeni kopneni upad, mogao uslijediti između jeseni ove godine i 2029. godine.

Najnoviji obavještajni izvještaj dolazi usred upozorenja evropskih zemalja da bi Rusija također mogla pokušati koristiti napade pod lažnom zastavom koristeći dronove ukrajinske proizvodnje kako bi napala kritičnu infrastrukturu u baltičkoj regiji. "Kremlju, Putinu, potrebna je nova eskalacija, neka vrsta nove pobjede, a u ovom slučaju baltička regija i Poljska su najbliže mete", rekao je ministar odbrane Litvanije Robert Kaunas za LRT Radio 6. augusta, iznoseći nove obavještajne podatke.

Izjava je uslijedila nakon što su incidenti s dronovima i upadi u sve tri baltičke države posljednjih mjeseci podigli tenzije u regiji: 5. augusta, neidentificirani dron navodno se sudario s ukrajinskim teretnim avionom na aerodromu u Leipzigu u Njemačkoj. Njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt opisao je incident kao "scenario hibridnog napada". Nije imenovao Rusiju, ali Kremlj već nekoliko godina vodi hibridni rat s ciljem destabilizacije evropskih zemalja.

Pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, WSJ je izvijestio da bi nedavni ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu i minimalni dobici na bojnom polju mogli potaknuti Putina da pokuša osigurati pobjedu protiv NATO-a. Napad bi vjerovatno bio usmjeren na istočno krilo NATO-a kako bi se testirale obaveze saveza prema Članu 5 - klauzuli o kolektivnoj odbrani za zemlje članice. Upozorenja obavještajnih zajednica dolaze usred izvještaja da se SAD sada suočavaju s nestašicom kritične municije usred tekućeg rata s Iranom. Određene zalihe raketnih sistema dugog i kratkog dometa, poput sistema Patriot i presretača za odbranu na velikim visinama (THAAD), ostaju niske.

Kao odgovor na nestašice, američki predsjednik Donald Trump rekao je da Sjedinjenim Državama "također trebaju rakete" 6. augusta kada je predsjednik Volodimir Zelenski obnovio pozive za vojnu pomoć. Zelenski je 5. augusta izjavio da su savezničke isporuke raketa protivvazdušne odbrane Ukrajini pale za dvije trećine u prvoj polovini ove godine u poređenju s istim periodom 2025. godine. Iskoristivši nedostatke u odbrani, ruske snage su povećale napade na Kijev. 5. augusta, u napadima balističkim raketama i dronovima u blizini glavnog grada ubijeno je 17 ljudi, a desetine drugih je ranjeno. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopštilo je da je Rusija lansirala 24 balističke i četiri hipersonične rakete tokom napada, kao i 115 dronova tipa Šahed. Nijedna od raketa nije presretnuta.