Suđenje Karadžiću: Uvodne riječi 21. oktobra
Radiosarajevo.ba
Na statusnoj konferenciji Sudsko vijeće Haškog tribunala u utorak je odlučilo da će suđenje Radovanu Karadžiću početi 21. oktobra, kada će Tužilaštvo iznijeti uvodnu riječ.
Vijeće je napomenulo, međutim, da se trenutno pred Apelacionim vijećem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) razmatra zahtjev optuženog da se početak suđenja odgodi za deset mjeseci, te da će samo u slučaju "izričite odredbe Apelacionog vijeća, datum početka biti pomjeren", saopćio je BIRN-Justice Report.
Karadžić je zatražio od Vijeća da mu se, kao i Tužilaštvu, odobre dva dana za iznošenje uvodne riječi, o čemu će Sud odluku donijeti naknadno.
Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, Tužilaštvo u Haagu tereti za zločine počinjenje na području Bosne i Hercegovine u periodu između 1992. i 1995. godine. Karadžić je optužen za genocid počinjen u Srebrenici, te u 10 drugih bh. općina, kao i za zločine počinjene u 27 općina i kampanju “snajperisanja i granatiranja Sarajeva”. Uhapšen je 21. jula 2008. godine u Srbiji, nakon čega je izručen Haškom tribunalu.
Sudsko vijeće je na statusnoj konferenciji u septembru ove godine odredilo da bi suđenje Karadžiću moglo početi 16. oktobra, čemu se optuženi usprotivio, navodeći da mu je neophodno još 10 mjeseci za pripremu zbog “obima suđenja”. Na ovoj statusnoj konferenciju Sudsko vijeće je donijelo odluku prema kojoj Tužilaštvu u Haagu neće biti naloženo dodatno skraćivanje optužnice.
- Raspravno vijeće naglašava da je najvažnije da se osigura pravično suđenje, prema optuženom, optužbi i žrtavama, te da se može ostvariti pravda. Imajući u vidu razne prijedloge koje je iznijela optužba i vremenskom proračunu, dodijeljujemo ukupno 300 sati optužbi, u kojim će trebati okončati svoj kompletan slučaj, prema sopstvenom izboru, kazao je sudija O-Gon Kwon.
Vijeće je Tužilaštvu samo naložilo da Sudu i Karadžiću do 19. oktobra ove godine dostavi „revidiranu optužnicu“, u kojoj bi bile navedene „sve tačke koje će biti obuhvaćene u satnici tužilaštva, kako bi optuženi mogao tačno znati koje optužbe i dalje stoje“.
Tužilaštvo je nakon posljednje statusne konferencije odbilo prijedlog Sudskog vijeća da izvrši dodatna skraćivanja optužnice protiv Karadžića, istaknuvši da bi to „kompromitovalo kompletan slučaj optužbe“. Karadžić je u svom odgovoru ovaj čin ocijenio aktom "političkog kukavičluka" tužilaštva, pozivajući Sud da izvrši skraćenje optužnice.
Na statusnoj koferenciji također je bilo govora o statusu Petera Robinsona, pravnog savjetnika Karadžića, za kojeg je optuženi zatražio da tokom suđenja bude „prisutan u sudnici, i obraća se sudu, u cilju efikasnijeg vođenja odbrane“. Tužilaštvo se protivilo ovom prijedlogu govoreći da bi na taj način često dolazilo do „konfuzije Odbrane“, te da bi bilo potrebno precizirati ko će voditi odbranu.
- Vidim strah od Robinsona u kombinaciji sa mnom i to mi godi, ali činjenica je da i druga strana ima više od jedne osobe koja se obraća Sudu. U svakom slučaju, ja mogu da verbalizujem ono sto će mi Robinson reći. Kompletnu odbranu ja vodim i to nikada neću prepustiti bilo kome, kazao je Karadžić.
Karadžić je također zatražio od sudskog vijeća da donese odluku o njegovoj mogućnosti da ispituje svjedoke u vezi s navodnim učešćem „međunarodne zajednice u ratu u Bosni i Hercegovini“.
- Oni koji me tuže moraju biti predmet mog ispitivanja u smislu kredibiliteta i njihovog interesa. Mene tuži grupa velikih zemalja koji sebe nazivaju međunarodnom zajednicom i sebe nazivaju Ujedinjenim nacijama. Morao bih imati priliku dokazivati tokom ispitivanja kako su UN i UNPROFOR zloupotrebljeni u ratu. Oni su učestvovali i uslovili su naše ponašanje. Imali smo izazove koji su ugrožavali naš opstanak, kazao je Karadžić, prenosi BIRN-Justice Report.
fena/radiosarajevo.ba
Vijeće je napomenulo, međutim, da se trenutno pred Apelacionim vijećem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) razmatra zahtjev optuženog da se početak suđenja odgodi za deset mjeseci, te da će samo u slučaju "izričite odredbe Apelacionog vijeća, datum početka biti pomjeren", saopćio je BIRN-Justice Report.
Karadžić je zatražio od Vijeća da mu se, kao i Tužilaštvu, odobre dva dana za iznošenje uvodne riječi, o čemu će Sud odluku donijeti naknadno.
Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, Tužilaštvo u Haagu tereti za zločine počinjenje na području Bosne i Hercegovine u periodu između 1992. i 1995. godine. Karadžić je optužen za genocid počinjen u Srebrenici, te u 10 drugih bh. općina, kao i za zločine počinjene u 27 općina i kampanju “snajperisanja i granatiranja Sarajeva”. Uhapšen je 21. jula 2008. godine u Srbiji, nakon čega je izručen Haškom tribunalu.
Sudsko vijeće je na statusnoj konferenciji u septembru ove godine odredilo da bi suđenje Karadžiću moglo početi 16. oktobra, čemu se optuženi usprotivio, navodeći da mu je neophodno još 10 mjeseci za pripremu zbog “obima suđenja”. Na ovoj statusnoj konferenciju Sudsko vijeće je donijelo odluku prema kojoj Tužilaštvu u Haagu neće biti naloženo dodatno skraćivanje optužnice.
- Raspravno vijeće naglašava da je najvažnije da se osigura pravično suđenje, prema optuženom, optužbi i žrtavama, te da se može ostvariti pravda. Imajući u vidu razne prijedloge koje je iznijela optužba i vremenskom proračunu, dodijeljujemo ukupno 300 sati optužbi, u kojim će trebati okončati svoj kompletan slučaj, prema sopstvenom izboru, kazao je sudija O-Gon Kwon.
Vijeće je Tužilaštvu samo naložilo da Sudu i Karadžiću do 19. oktobra ove godine dostavi „revidiranu optužnicu“, u kojoj bi bile navedene „sve tačke koje će biti obuhvaćene u satnici tužilaštva, kako bi optuženi mogao tačno znati koje optužbe i dalje stoje“.
Tužilaštvo je nakon posljednje statusne konferencije odbilo prijedlog Sudskog vijeća da izvrši dodatna skraćivanja optužnice protiv Karadžića, istaknuvši da bi to „kompromitovalo kompletan slučaj optužbe“. Karadžić je u svom odgovoru ovaj čin ocijenio aktom "političkog kukavičluka" tužilaštva, pozivajući Sud da izvrši skraćenje optužnice.
Na statusnoj koferenciji također je bilo govora o statusu Petera Robinsona, pravnog savjetnika Karadžića, za kojeg je optuženi zatražio da tokom suđenja bude „prisutan u sudnici, i obraća se sudu, u cilju efikasnijeg vođenja odbrane“. Tužilaštvo se protivilo ovom prijedlogu govoreći da bi na taj način često dolazilo do „konfuzije Odbrane“, te da bi bilo potrebno precizirati ko će voditi odbranu.
- Vidim strah od Robinsona u kombinaciji sa mnom i to mi godi, ali činjenica je da i druga strana ima više od jedne osobe koja se obraća Sudu. U svakom slučaju, ja mogu da verbalizujem ono sto će mi Robinson reći. Kompletnu odbranu ja vodim i to nikada neću prepustiti bilo kome, kazao je Karadžić.
Karadžić je također zatražio od sudskog vijeća da donese odluku o njegovoj mogućnosti da ispituje svjedoke u vezi s navodnim učešćem „međunarodne zajednice u ratu u Bosni i Hercegovini“.
- Oni koji me tuže moraju biti predmet mog ispitivanja u smislu kredibiliteta i njihovog interesa. Mene tuži grupa velikih zemalja koji sebe nazivaju međunarodnom zajednicom i sebe nazivaju Ujedinjenim nacijama. Morao bih imati priliku dokazivati tokom ispitivanja kako su UN i UNPROFOR zloupotrebljeni u ratu. Oni su učestvovali i uslovili su naše ponašanje. Imali smo izazove koji su ugrožavali naš opstanak, kazao je Karadžić, prenosi BIRN-Justice Report.
fena/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.