Slovenija: Nama međunarodna pomoć nije potrebna

Slovenija je u ponedjeljak pozdravila dogovor o pomoći Kipru od 10 milijardi eura, kako bi ta članica eurozone riješila finansijske probleme i izbjegla bankrot, ponavljajući kako njoj uprkos problemima takva pomoć neće biti potrebna.

Iako se Slovenija posljednjih dana zbog slučaja Kipra ponovno spominjala kao potencijalni novi slučaj u kojoj će neka od ranjivih ekonomija u eurozoni biti prisiljena tražiti finansijsku pomoć iz fonda za spašavanje eura, slovenački stručnjaci i mediji ponavljaju da je riječ o dva sasvim različita slučaja.

Kipar je stara vijest, neka se spremi Slovenija

Za razliku od kiparskoga bankarskog sektora koji je zbog povoljnih uslova za strane deponente bio predimenzioniran, toliko da višestruko nadmašuje kiparski BDP, u Sloveniji to nije slučaj, njena zaduženost u odnosu na nacionalni BDP također je znatno niža od kiparske, a ni trenutačne kamate na slovenske državne obveznice ne govore, kao u slučaju Kipra, da bi zemlja trebala tražiti pomoć ostalih članica eurozone ili EU-a, navode slovenački mediji.

U Evropskoj komisiji ocjenjuju da je ključno da Slovenija što prije sredi stanje u svom bankarskom sektoru koji je opterećen lošim kreditima jer bi u protivnom uskoro mogla zapasti u teškoće.

U tom će smislu za Slovenijupresudna biti sljedeća dva mjeseca, a ako do tada ne uspije izvesti mjere potrebne za sanaciju banaka, izgledi da će morati zatražiti pomoć bi se povećali.

Nužna sanacija banaka

Riječ je u prvom redu o sanaciji najvećih slovenačkih banaka koje opterećuju loši krediti, te dilemama koje se postavljaju pred novu vladu koju je parlament potvrdio prošle sedmice, a vezani su na tempo privatizacije, budući da u Sloveniji prevladava državno vlasništvo u dobrom dijelu banaka, ali i u dijelu velikih kompanija.

Guverner slovenačke centralne bankeMarko Kranjec izjavio je u petak da do takve situacije koja je zahtijevala da Kipar zatraži financijsku pomoć u Sloveniji ne može doći i da je ona sposobna sama riješiti teškoće u bankama. No, Kranjec se izjasnio protiv povećanja vlasništva države u bankama i preduzećima, te za veće privatno vlasništvo i privlačenje stranih investicija.