Reis cerić na samitu uleme u Maroku
U organizaciji londonske asocijacije "Radikalni srednji put", u
marokanskom drevnom gradu Fesu od 10. do 12. marta održan je trodnevni
samit visoke muslimanske uleme o temi "Srednji put - model za odbranu
kroz angažman".
U tom jednom od najstarijih gradova
svijeta Fesu, gdje su sačuvani višeslojni kulturni i civilizacijski
tragovi od neprocjenljive vrijednosti, sastali su se muslimanski
autoriteti današnjice poput šejha Abdullaha bin Bejja iz Mauritanije,
šejha Ahmeda Tidžanija iz Senegala, Habiba Omera bin Hafiza iz Jemena,
šejha Abdula Hakima Murada iz Britanije, šejha Usama Muhammeda Saada iz
Egipta, šejha Muhammeda Karidullaha iz Sudana, Habiba Salija el-Džifrija
iz Indonezije, šejha Halime Krausen iz Njemačke, nigerijskog muftije
Ibrahima Saliha el-Husejna, šejha Ibrahima Abdulbarija iz Somalije,
šejha Nasruddina Burhanudina iz Turske i reisu-l-uleme u BiH Mustafe
Cerića.
Učesnici samita istaknuli su da muslimanski svijet
prolazi kroz vrlo izazovna iskušenja i povijesne promjene za koje ulema
mora naći adekvatan odgovor, jer muslimanski narodi su umorni od
beživotnih priča koje nemaju utemeljenje u autentičnoj islamskoj
tradiciji i zdravom ljudskom razumu.
Rečeno je da su zato
nužne teme o kreativnosti u islamskom djelovanju, razumijevanju potreba i
stremljenja muslimanske mladeži, suočavanju s različitim tumačenjima
islama i približavanje tih različitosti ka jednom zajedničkom cilju, a
to je unutarmuslimanska tolerancija i razumijevanje te opća kultura
međuvjerskog i međukulturnog dijaloga.
Posebna pažnja je
posvećena ulozi muslimana u Evropi i Zapadu uopće, objašnjavanju i
zbližavanju pogleda na relaciji islam-Zapad u današnjem međuovisnom
svijetu u svim oblastima života.
Reisu-l-ulema Cerić je zajedno
sa šejhom Abdulom Hakimom govorio o izazovima i mogućnostima islama na
Zapadu u kontekstu većinsko-manjinskih zajedničkih aktivnosti na polju
međuljudskog i međuvjerskog razumijevanja, kao osnovnog preduvjeta za
jedinstvo smisla u različitosti vjera i kultura.
Istaknuo je
nužnost "duhovne revolucije", koja se u kontekstu muslimanske povijesti
može posmatrati kao ciklični put od sedam praznih stoljeća prije islama,
sedam punih stoljeća nakon islama, iza kojih dolazi sedam teških
stoljeća, da bi na početku petnaestog stoljeća po Hidžri muslimani ušli u
novi revolucionarni ciklus, saopćila MINA.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.