Žene u crnom: Srbija da obešteti porodice bošnjačkih žrtava Sjeverina

U Beogradu su aktivistice pokreta istakle plakate s natpisom "Mi se sjećamo Sjeverina", obilježavajući tako 25 godina od ubistva 16 Bošnjaka iz pograničnog područja između Srbije i BiH, prenosi BIRN-Justice Report. 

"Danas smo tu da tražimo da Srbija prizna pravo porodica žrtava Sjeverina na nadoknadu", rekao je aktivista Miloš Urošević, dodajući da je zvanični izgovor vlasti da zločin nije počinjen na tlu Srbije.

Pripadnici srpske vojske su 22. oktobra 1992. godine u opštini Rudo učestvovali u zarobljavanju 16 bošnjačkih civila iz mjesta Sjeverin u Srbiji koji su autobusom krenuli na posao u Priboj.

Vojnici su civile iz autobusa izveli na području Rudog, na dijelu puta koji prolazi kroz BiH, a potom ih odveli u Vilinu vlas u Višegradu, gdje su ih tukli drvenim palicama, a zatim ubili.

Nekoliko osoba je pravosnažno osuđeno za taj zločin u Haškom tribunalu, pred sudovima u Beogradu, kao i na Sudu BiH.

Dan ranije, u četvrtak, Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda izdao je saopćenje u kojem je kazao da je neargumentovana odluka Evropskog suda za ljudska prava, kojom je ovaj sud odbacio aplikaciju protiv Srbije podnijetu od logoraša bošnjačke nacionalnosti koji su tokom rata u BiH bili zarobljeni u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje u Srbiji 1995.

"Bošnjaci su zarobljeni nakon što su pobjegli u Srbiju kako bi izbjegli rat u BiH, gdje su u tamošnjim logorima mučeni, a neki su i podlegli zbog premlaćivanja", navodi FHP.

Kao i u prethodnoj odluci iz oktobra 2016. godine, kojom je odbacio prvu aplikaciju, Europski sud je ocijenio da je ova krivična prijava podnijeta prekasno.

FHP, koji je porodice zastupao u tom postupku, smatra kako argumenti Europskog suda nisu potkrijepljeni činjenicama.