Zašto Balkan postaje otok netolerancije

U Hrvatskoj buja mržnja. Nakon ulaska u EU, kaže književnik Miljenko Jergović, počela je galopirajuća nacifikacija i motiviranje narodnih masa da krenu u linč svih manjinaca. Drugi tvrde da nije riječ o fašizaciji, već upotrebljavaju izraz „radikalizacija i talibanizacija društva.“

Piše: Mirjana Rakela, Radio Slobodna Evropa

Radikaliziranje stavova mlade generacije u Bosni i Hercegovini plodno je tlo za nove podjele i netrpeljivosti. Naši reporteri pitali su osmoškolce da li bi zajedno s Bošnjacima u školu. „Ne jer mi učimo jedno, a oni drugo. Mi imamo naše, a oni svoje predmete“.

Srbija je društvo organizirane neodgovornosti. Ne smije ništa doći u normalu, naglašavaju sociolozi. Azilanti, Romi, homoseksualci - dio su liste nepodobnih.

Crna Gora dobila je novi tip „čojstva i junaštva“. Suosjećanje, solidarnost i humanost - davno su zaboravljene kategorije, a radikalizam je ušao u svakodnevni život. Kolektivna društvena svijest je u ćorsokaku, kažu sugovornici RSE.

Zašto su se društva u državama regije u posljednje vrijeme radikalizirala, čak i više nego tokom ratnih godina?

Hrvatsko se društvo svjesno radikalizira i negativna energija građana sustavno usmjerava od onih koji su ih pokrali i osiromašili, na one koji su različiti po podrijetlu, opredjeljenju ili izboru.

Prošlotjedni referendum o braku i traženi, protiv ćirilice, samo su uvod u moguće, zlokobnije, scenarije - upozoravaju povjesničari, sociolozi i analitičari u tekstu Ankice Barbir Mladinović Na djelu apsolutna regresija društvene svijesti.

Ono što je rat u Bosni i Hercegovini uradio, kada je riječ o podjelama u društvu, još više danas radi tamošnja politika. Najveću cijenu plaćaju mladi, koji, iako žele promjene, su nemoćni da bilo šta promijene.

Analitičari ocjenjuju kako, upravo njihova neopterećenost, smeta vladajućim elitama jer se njihov opstanak na političkoj sceni zasniva na etničkim animozitetima, navodi Dženana Karabegović u tekstu Društvo na rubu apsurda: Učenje o podjelama.

Etno-nacionalizam koji se ispoljava u ksenofobiji i netoleranciji čini se da i dalje živi u Srbiji. Nedavni prosvjedi protiv azilanata samo su proširili spisak nepoželjnih, na kojem, već odavno, svoje mjesto zauzima LGBT populacija i građani romske nacionalnosti, piše Milan Nešić u tekstu Za netrpeljivost i ksenofobiju odgovorne političke elite.

Javni diskurs u Crnoj Gori odavno je kontaminiran sve žešćom političkom utakmicom, dok je društvo sve više polarizovano i sve manje spremno za međusobnu komunikaciju i uvažavanje onih koji su drugačiji.

U tako radikalizovanom ambijentu najviše stradaju oni koji pokušavaju da sačuvaju svoj individualni sistem vrijednosti koji je najrječitije opisao Marko Miljanov u svojim „primjerima čojstva i junaštva”, piše Dimitrije Jovićević u tekstu Izražena polarizacija u crnogorskom društvu.