Zapadni Balkan u zamrznutom konfliktu

Ratni sukobi devedesetih godina na Balkanu nisu bili vjerskog karaktera, ali su posjedovali određenu vjersku konotaciju, poručeno je na tribini “Religija kao faktor međunacionalnog pomirenja na Balkanu” održanoj danas u beogradskom Media centru, javlja Anadolija.

Predstavnici crkava i vjerskih zajednica u Srbiji su na skupu, koji je organizovao Centar za istraživanje religije, politike i društva (CIRPD) u saradnji sa Institutom za studije kulture i hrišćanstva (ISKH), poručili da samo njihovo prisustvo na ovakvim skupovima daje pozitivnu sliku, ali i da se dvadeset godina kasnije, prostor Zapadnog Balkana nalazi se u jednoj vrsti zamrznutog konflikta u kojem i dalje bujaju razne etničke i vjerske tenzije.

Velikodostojnici monoteističkih religija u Srbiji su se složili da loša ekonomska situacija, politikanstvo, korupcija, nepovjerenje naroda, pojava ekstremnih grupa, ali i mediji spadaju u faktore “koji čine čitav region podložnim za stvaranje raznih konflikata niskog intenziteta, kako među narodima tako i među vjerama”.

Rabin Jevrejske zajednice Isak Asiel je ukazao da je društvo duboko potonulo u mržnju i da zbog toga vjerski lideri treba da vide zajedničke tačke i vrijednosti kao najpreču dužnost.

“Sama činjenica da mi ovdje sedimo i govorimo je veliki napredak, pre sto godina je to bilo nemoguće,  sada se granice pomeraju. Ne trebamo da gledamo da li je neko musliman, katolik, pravoslavac, jevrejin ili ateista ili antiteista, postoje vrednosti koje su nam zajedničke”, kazao je rabin Isak.




“Mnogo malo ljudi zna za Boga i još manje veruje Bogu, jer nije isto kada znaš i kada veruješ Bogu. Ogrmona je razloga između verovati u tebe i verovati tebi. Nema svako upaljeno svetlo, a svetlo je upalio onaj koji nam je slao naše Gospodine i Muhammeda, Isusa, Mojsija, Avrama, da bi nam upalio svetlo u našoj ulici, jer njegove su kamere se uvek upaljene,  ove današnje su odskora upaljene”,  kazao je muftija srbijanski Muhamed Jusufspahić istakavši da je potrebno "zajedničko sjedenje", koje nazvao “bogoljublje”.

Moderator tribine iz Instituta za studije kulture i hrišćanstva Davor Džalto je za poistovjećivanje vjerskog sa nacionalnim rekao da je paradoksalno s obzirom na to da monotesitičke religije potcrtavaju da to nije definisano.

“Na našim prostorima je to više prisutno i utoliko je odgovornost verskih zajednica i lidera veća odgovornost, da se pažljivo odnose prema jednom i drugom identitetu, ali i porukama koje šalju u javnost”, rekao je Džalto ukazavši na visoki procenat mladih koji iskazuju netrpeljivost prema pripanicima drugih konfesija.

Džalto je saopćio podatke iz istraživanja prema kojima od oko 80 posto pravoslavaca koji su se izjasnili da pripadaju toj konfesiji, čak oko 40 posto eksplicitno odbija ono što su vjerska načela.

“To pokazuje koji je stepen neprihvatanja i nepriznavanja onog što deklarativno kažemo za sebe da jesmo i čemu pripadamo”, ocijenio je predstavnik Instituta za studije kulture i hrišćanstva u Beogradu.

Sveštenik i teolog Rimokatoličke crkve Aleksandar Ninković je iznio stav prema kojem religije nemaju nikakvu ulogu u pomirenju. On je objasnio postoji velika razlika između vjere i religije.




“Vera nije znanje nekog podatka, nego stanje duše. Religija je nešto što prihvatamo i nešto što nam je došlo spolja, pretvara se u puki ritual, praznu veru, a kada je prazna vera, onda je ideologija. Kada je ideologija, onda je podložna svakojakim utecajima”, objasnio je Ninković i dodao da je on Srbin, ali i katolik.

On je istakao da zbog toga relligija ne može, ali da vera može da pomogne u pomirenju među narodima na prostoru Balkana.

Predstvnik katoličke crve je poručio da sve vjerske zajednice treba da porade na obrazovanju vjernika.

U ime Srpske pravoslavne crkve i kabineta patrijarha Irineja teolog Vukašin Milićević je rekao da su religije gotovo neodvojive od nacionalnih identiteta i da su one plod istorijskih okolnosti.

“Kriza identiteta i sistema i prosvete kao ideje, ne samo nas kao hrišćana nego celokupnog društva,  je naše zajedničko polje i verujem da možemo zajedno da radimo i imamo zajedničku odgovornost bez obzira što nismo sami uzrokovali probleme koji postoje vekovima”, ocijenio je Milićević.

U ime Centra za istraživanje religije, politike i društva (CIRPD) Nikola Knežević je naveo kako se društvo nalazi u dubokoj krizi morala, vjere i odgovornosti. On je naveo i obavezu vjerskih svještenika da prenose ljudske vrijednosti. Sveštenik i politički teolog iz CIRPD-a je takođe pozvao na odgovornost medija.