Vjerske institucije se ne odriču državnog novca

Četiri najbrojnije vjerske zajednice u Sloveniji zajedničkom su izjavom u ponedjeljak "izrazile zabrinutost" zakonskim prijedlogom prema kojem bi izgubile dosadašnje pravo da država finansira njihovu djelatnost. Prema spornom prijedlogu, teret njihovog finansiranja bi preuzeli sami vjernici čiji bi se porez izdvajao u te svrhe.

Novi prijedlog zakona o vjerskim slobodama, koji je u maju u parlamentarnu proceduru poslalo 14 zastupnika opozicionih stranaka Pozitivna Slovenija i Socijalni demokrati, prema mišljenju vjerskih organizacija "snižava postignute standarde zaštite ljudskih prava, a djelimično je i u suprotnosti s ustavom". Zajedničku izjavu su potpisale Rimokatolička crkva, Srpska pravoslavna crkva, Evangelistička crkva, te Islamska zajednica Slovenije.

Prema sadašnjem zakonu o vjerskim slobodama, vjerskim zajednicama u Sloveniji država je godišnje uplaćivala oko 2,5 miliona eura za socijalne doprinose njihovih vjerskih službenika, te sufinansirala njihovu školsku i kulturnu aktivnost. Zbog mjera štednje već je propatilo finansiranje vjerskih zajednica, te je od nedavno smanjeno za 20 posto, ali to nije zadovoljilo zastupnike stranaka lijevog centra, te su oni predložili da vjerske institucije finansiraju sami vjernici.

Prijedlog pored toga predlaže i zabranu zapošljavanja vjerskih službenika u državnim ustanovama, te 'protjerivanje' duhovne podrške u bolnicama, zatvorima, vojsci i policiji.

Vjerske zajednice su u svojoj zajedničkoj izjavi navele da "sadašnji zakon koji je u skladu sa evropskim normama pokušava promijeniti ideološki opterećena politika". Prema njihovom stavu, usvajanje predloženih standarda značilo bi kršenje pravnih tekovina EU, koja zahtijeva stalni i transparentan dijalog države sa vjerskim zajednicama.