Više od 11 miliona ljudi porijeklom iz bivše Jugoslavije živi u dijaspori

Procjenjuje se da između 11 i 12 miliona ljudi porijeklom iz zemalja bivše Jugoslavije danas živi izvan svojih matičnih država. Najbrojniju dijasporu imaju Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, a Njemačka, Austrija i Švicarska ostaju među glavnim odredištima iseljenika.

Prostor nekadašnje Jugoslavije već decenijama suočava se s masovnim iseljavanjem stanovništva, a procjene pokazuju da je dijaspora izrasla u jednu od najvećih zajednica ljudi porijeklom iz ovog dijela Evrope.

Prema podacima koje prenosi TRT Balkan, širom svijeta živi između 11 i 12 miliona ljudi porijeklom iz zemalja bivše Jugoslavije. To znači da svaki treći stanovnik porijeklom iz regije živi u dijaspori.

Kada je riječ o pojedinačnim državama, najbrojniju dijasporu ima Srbija, iz koje je, prema procjenama, oko četiri miliona ljudi u inostranstvu. Slijedi Hrvatska s približno 3,2 miliona iseljenika i njihovih potomaka, dok se broj ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive izvan zemlje procjenjuje na oko 2,2 miliona.

Najveći broj iseljenika iz zemalja regije svoj novi dom pronašao je u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Upravo su ove države već godinama među najvažnijim odredištima za radnike i porodice s Balkana.

Dijaspora ima značajnu ulogu i u ekonomskom životu zemalja porijekla. Novac koji iseljenici šalju svojim porodicama predstavlja važan izvor prihoda za veliki broj domaćinstava, ali i značajan priliv novca u privrede zemalja regije.

Prema analizi objavljenoj u magazinu Biznis, ukupne doznake koje su tokom 2023. godine stigle u države nastale raspadom bivše Jugoslavije iznosile su približno 16,6 milijardi eura. Riječ je o novcu koji dijaspora šalje porodicama, rodbini i drugim korisnicima u matičnim zemljama.

Odlazak mladih sve veći demografski problem

Iako novčane doznake predstavljaju važnu podršku ekonomijama regije, masovno iseljavanje istovremeno donosi ozbiljne dugoročne posljedice.

Posebno zabrinjava odlazak mladih, obrazovanih ljudi i kvalifikovane radne snage, zbog čega pojedine zemlje već osjećaju nedostatak ljekara, inženjera, zanatlija i drugih stručnjaka.

Prema izvještajima i demografskim analizama, zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s kombinacijom iseljavanja, niskog nataliteta i starenja stanovništva. Pojedine projekcije ukazuju na mogućnost da se stanovništvo regije do 2050. godine smanji za više od 15 posto.

Problem iseljavanja tako odavno nije samo pitanje odlaska pojedinaca u potrazi za boljim platama i uslovima života. Riječ je o procesu koji dugoročno utiče na tržište rada, demografsku sliku i razvoj cijelog regiona.