Upitno da li će Hrvatska priznavati diplome iz BiH i Srbije

Rekao je kako će do toga doći jer te diplome ne ispunjavaju potrebne kriterije.
Glas Slavonije navodi da mladi govore da su brojni motivi za nastavak školovanja u njima susjednoj zemlji – od manjih troškova za stanarinu, školarinu i život u blizini kraja u kojima su im i dom i obitelj.

Mnogi kao ključni faktor navode i činjenicu da sa svojim uspjehom na državnoj maturi nisu uspjeli upisati željeni fakultet u Hrvatskoj.

Ovaj medij je za provjeru tih informacija kontaktirao Agenciju za nauku i visoko obrazovanje u Hrvatskoj, a iz Agencije su im tu informaciju i potvrdili.

Pojasnili su u Agenciji da se priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije. 
Hrvatska postupak priznavanja IVK-a, koji se temelji na načelima Zakona о potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. jula 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija, a čijim je stupanjem na snagu prestao vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak nostrifikacije. 

U skladu s važećim propisima, AZVO provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a (u svrhu pristupa tržištu rada u Hrvatskoj za neregulirane profesije), a za priznavanje potrebno je ispuniti nekoliko kriterija.

Agencija je Glasu Slovenije proslijedila brojne kriterije koji su relevantni za priznavanje. Navedeni su, između ostalih: minimalna razina i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu čijim se završetkom stječe kvalifikacija za koju se priznavanje traži. U slučaju kada nisu ispunjeni svi navedeni kriteriji za priznavanje, AZVO nije u mogućnosti u potpunosti priznati inostranu visokoškolsku kvalifikaciju, što je, između ostaloga, i u skladu s međunarodnom praksom.

U slučaju kriterija akreditiranosti inostrane visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno, da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji, rekli su navedenom mediju iz Agencije.

Ako svi navedeni kriteriji nisu ispunjeni, Agencija nije u mogućnosti u potpunosti priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju.

Istaknuli su i činjenicu da je Sveučilište u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za nauku i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete.

Glas Slavonije kao jedan od primjera gdje brojna omladina Hrvatske upisuje studij u BiH, navode studente Vukovarsko-srijemske županije koji studiraju na dislociranom studiju Sveučilišta Mostar, u Orašju. Oni su kao prednost za Glas istaknuli velik izbor studijskih grupa, ali i znatno jeftinije školarine nego u Hrvatskoj.

Prema dostupnim podacima, BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih. Studentima se nudi 1600 studijskih programa, no medij ističe kako su se s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvaliteta rada upitni, povećale i mogućnosti za "kupovanje" i krivotvorenje diploma pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava.