U nedjelju izbori u Sloveniji

U Sloveniji se u nedjelju održavaju parlamentarni izbori na kojima će 1,7 miliona birača izabrati 90 zastupnika u parlamentu, a odlukom o tome kojim strankama dati najviše glasova Slovenci će odrediti i smjer djelovanja buduće vlade od koje očekuju uspješnije upravljanje zemljom, naročito u vrijeme produžene ekonomske krize, ali i rastućeg nepovjerenja javnosti prema politici uopšte.

Ovo će biti prvi prijevremeni izbori u Sloveniji, jer vlada sadašnjeg premijera Boruta Pahora, nastala nakon izbora 2008. godine, nije izdržala do kraja svog mandata pa joj je parlament u septembru izglasovao nepovjerenje.

To se nije dogodilo samo zbog optužbi opozicije, posebno Pahorovog prethodnika i mogućeg nasljednika na mjestu predsjednika vlade Janeza Janše, kako lijeva koalicija zemlju vodi prema "grčkom scenariju", enormnim zaduživanjem koje usmjerava u potrošnju umjesto u revitalizaciju poduzetništva, nakon velikog pada ekonomske aktivnosti u 2009. godini, kad je slovenski BDP pao za gotovo 9 posto.

Sukobi među strankama koje su koalirale s Pahorovim Socijalnim demokratima (SD) eskalirali su tokom cijele prošle godine, pa su iz vlade izašle dvije stranke, a ona ostala bez natpolovične većine u parlamentu.

Uz sve jače podjele vezane uz rasprave o "tajkunskoj privatizaciji" i oslabljenom položaju vodećih banaka, smrtni udarac Pahoru zadao je rezultat referenduma sredinom godine. Njime su, uz navijanje opozicije i sindikata, "srušene" planirane strukturne reforme, među kojima i reforma penzionog sistema po uzoru na Njemačku, svjedočeći ne samo o sve većoj nepopularnosti vlade nego i o političkim dilemama Slovenaca o tome jesu li te reforme pravi lijek za teškoće koje je donijela kriza.

Janković ili Janša

Za dužnost slovenskog premijera takmiče se dva čovjeka s karizmom čelnika koji bi na krizu znali odgovoriti pravim mjerama i na odlučan način. Oko ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića i njegove stranke Pozitivne Slovenije, s kojom je pred same izbore uskočio u političku arenu, okupilo se prilično oslabljeno biračko tijelo tradicionalnih simpatizera lijevih stranaka. Na drugoj je strani čelnik opozicije, bivši premijer i predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša, kome prognoze najavljuju osvajanje trećine parlamentarnih mandata, što je najviše među svim strankama, ali manje od onoga što bi Janša želio.

Janša je u jednom od svojih zadnjih predizbornih nastupa u utorak u Ljubljani  u slučaju uvjerljive pobjede, najavio umjeren ekonomski oporavak u prvim godinama mandata, ali i politiku "pravednosti" prema svim kategorijama stanovništva te ih pozvao da glasaju za "normalnu Sloveniju" bez političkih skandala i korupcije kojima je, po njegovoj ocjeni, ljevica zadnjih godina destabilizirala zemlju.

Janša tvrdi da njegova stranka ima program i ljude za izlazak iz krize, da neće biti lako i da treba štedjeti, ali da za Sloveniju izlaz nije u reformama koje je formalistički predlagao Pahor nego u novom zapošljavanju putem stimuliranja stranih investicija, te malih i srednjih preduzeća. Janša kao i većina ostalih političkih lidera prije ovih izbora obećava i smanjenje državnog aparata i financijskih troškova države, uz djelomičnu prodaju državne imovine, kako bi se saniralo stanje u bankama i većim kompanijama u državnom vlasništvu.

Janšin politički "antipod", i poduzetni ljubljanski gradonačelnik Janković najavljuje rezove u državnom aparatu ali "na meki način" i bez velikih otpuštanja, te sa stopom rasta BDP-a od čak 4 posto na kraju mandata ako postane premijer.

Janković objavio kandidaturu na izborima

Janković tvrdi da je Sloveniju moguće voditi uspješno ako joj se pristupi logikom dobrog i efikasnog ekonomiste, obećava infrastrukturne projekte na području građevinarstva, cestogradnje i energetike, ali bez velikog zaduživanja države u inostranstvu, što neki smatraju nerealnim.

Janša u vodstvu ispred Jankovića

Smjer desno

Ankete govore da se slovensko biračko tijelo zadnjih godina okrenulo "udesno". O tome svjedoče i sasvim realne prognoze da bi iz parlamenta mogli ispasti Liberalni demokrati (LDS), nekada pod vodstvom Janeza Drnovšeka najveća slovenska stranka. Isto bi se moglo dogoditi i liberalnoj stranci Zares, koja je na izborima prije tri godine osvojila gotovo 10 posto glasova i bila glavni partner Pahoru u formiranju vlade.

S druge strane, o uspjehu ili neuspjehu Janše da dobije mandat za sastavljanje učinkovite vlade odlučivat će uspjeh na biralištima manjih stranaka desnice, poput Slovenske pučke stranke (SLS), koja je u prijašnjem parlamentarnom sazivu imala samo pet zastupnika i ostala u opoziciji, ali i o eventualnom uspjehu stranke Nove Slovenije (NSI), koja prije tri godine nije prešla prag za ulazak u parlament, ali joj sada prognoze govore da će to uspjeti. Uz to, Janša bi kao potencijalni sastavljač vlade mogao ovisiti i o uspjehu ili neuspjehu "populističke" stranke umirovljenika DESUS, s kojom je nekoć već uspješno surađivao, a koja bi također mogla odigrati ulogu "jezička na vagi" u postizbornim kombinacijama.

Na parlamentarnim izborima, koji se u Sloveniji održavaju u nedjelju, za 90 zastupničkih mjesta bori se 1300 kandidata na listama 20 stranaka, no smatra se da će u parlament ući najviše predstavnici sedam stranaka. Državno izborno povjerenstvo konačne i službene rezultate objavit će 16. decembra.