U Beogradu počinje suđenje za zločin u Kravici: Žrtve očekuju pravdu

Optužnica tereti Nedeljka Milidragovića, Aleksu Golijanina, Milivoja Batinića, Aleksandra Dačevića, Boru Miletića, Jovana Petrovića, Dragomira Parovića i Vidosava Vasića da su počinili ratni zločin nad civilnim stanovništvom, tako što su u prostorijama zemljoradničke zadruge u Kravici 13. i 14. jula 1995. godine ubili više stotina Bošnjaka.

U halama zadruge je, prema podacima Haškog tribunala, ubijeno više od 1.300 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti.

Posmrtni ostaci ubijenih u Kravici pronađeni su u poslijeratnom periodu u masovnim grobnicama Glogova 1 i 2 i Ravnice, kao i u više sekundarnih grobnica.

Prvi 'veliki' predmet u posljednih osam godina

Direktorica pravnog programa Fonda za humanitarno pravo (FHP) Milica Kostić je podsjetila da je Fond za humanitarno pravo 2010. godine, prije više od šest godina, podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije za genocid u Srebrenici protiv visokorangiranih oficira Vojske Republike Srpske i pripadnika Desetog diverzantskog odreda budući da je veliki broj učesnika u izvršenju genocida, kako navodi, po završetku rata došao u Srbiju, dobio državljanstvo te zemlje, a u situaciji gdje zemlje nasljednice bivše Jugoslavije ne izručuju svoje državljane za ratni zločin, to je praktično značilo zaštitu od procesuiranja.

"Dakle, jedina šansa za pravdu za žrtve je da domaće tužilaštvo, tužilaštvo u Srbiji pokrene postupak. Ovo jeste dobra vijest, da se pokreće slučaj, doduše nakon više od 20 godina i šest godina nakon krivične prijave. Za sada jeste negativna vijest da imamo osam optuženih, ali da su to niskorangirane osobe. Privrženost Srbije vladavini prava i njenu mogućnost da se suoči sa prošlošću ćemo vidjeti, prije svega, kada se budu pokretali predmeti protiv visokorangiranih osoba, govorim o onim ljudima koji su učestvovali u planiranju takve operacije", kazala je Kostić.

Prema njenim riječima, djelo za koje su optuženi bivši pripadnici MUP-a RS je ratni zločin protiv civilnog stanovništa, a ne genocid, što je svakako loša vijest. Pozitivno je, smatra Kostić, to što je ovo prvi veliki predmet pokrenut u posljednjih osam godina, prvi postupak u kojem će biti tretirani masovni zločini i postupak sa više optuženih.

"Možemo samo imati nadu da će ovaj predmet biti neki preokret u radu tužilaštva", dodala je Kostić.