U 91. godini preminuo Stipica Kalogjera, jedan od najvećih hrvatskih kompozitora  

Hrvatski kompozitor, aranžer, dirigent i producent te dugogodišnji član Hrvatskog društva skladatelja (HDS) Stjepan "Stipica" Kalogjera preminuo je u utorak, 3. januara u Zagrebu, saopćio je u srijedu HDS.

Stipica Kalogjera rodio se 24. maja 1934. u Beogradu. Već od malih nogu pokazivao je izniman talent za muziku te je najprije počeo svirati violinu, a poslije trubu i klavir, da bi obrazovanje zaokružio na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao 1962. godine, ističe HDS.

Njegova profesionalna muzička karijera počela je 1958. godine kada je postao članom Plesnog orkestra Radio Zagreba (danas Big Band HRT). U tom je orkestru bio trubač, potom pijanist, a od 1991. do 1993. muzički producent.

Komponovao je oko 70 zabavnih pjesama, od kojih se ističu Vino i gitare, Ti si moja obala, Dobra večer, uzorita, Sviraj mi, gitaro, Margarita, Vjeruj mi, Krovovi, Ti, koju ne poznam, Poslije kiše dolazi sunce, Bit ćeš uvijek moja, Adrese moje mladosti, Ča je bilo tega više ni, Ponoćno sunce i Tvojih pola sata.

Tokom bogate karijere, skladao je i aranžirao više od 4000 djela za razne muzičke sastave, od malih ansambala do simfonijskih orkestara, od kojih su neki nagrađeni prestižnim priznanjima.

Osobito su uspješni bili aranžmani za pjesme Galeb i Skalinada (Z. Runjić) te Cesarica (Z. Stipišić), za koju mu je i dodijeljena nagrada Porin 1994. za najbolji aranžman.

Iste godine zajedno s Arsenom Dedićem dobiva Porina kao najbolji producent za album Tihi obrt, a 1998. također kao najbolji producent s Arsenom Dedićem dobiva Porina za album Ministarstvo straha. Godine 2010. dodijeljen mu je Porin za životno djelo.

Kalogjera je autor muzike i za dva mjuzikla, O’Kaj i Kaj20, izvedena s velikim uspjehom u Zagrebačkom kazalištu Komedija. Komponovao je i muziku za animirane filmove te dječje televizijske serije.

Kao kompozitor i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i inozemnim festivalima zabavne muzike (Zagreb, Split, Opatija, Slavonski Brod, Krapina, Bratislava) i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni (stalni šef dirigent festivala u Splitu od 1980-ih) i u inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i Birminghamu 1998).

Njegov umjetnički rad obilježila je jedinstvena sposobnost kombiniranja inovativne harmonije, bogate instrumentacije i nepogrešive emocionalne dubine, a njegov doprinos hrvatskoj muzici muzički pisac Siniša Škarica usporedio je s veličinama poput Quincyja Jonesa u svjetskim okvirima.

"Stipica Kalogjera ostavlja iza sebe neizmjernu muzičku baštinu, koja će nastaviti inspirirati generacije”, istaknuo je HDS dodajući sa će “zauvijek ostati urezan u historiju muziče umjetnosti svojim neizmjernim talentom, kreativnošću i strašću za muzikom”.