Tužilaštvo povodom hapšenja Gorana Hadžića

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Serge Brammertz pozdravio je današnje hapšenje Gorana Hadžića, političkog vođe Srba u Hrvatskoj za vrijeme rata i vođe samoproglašene Republike Srpske Krajine, koje su izvršile vlasti Srbije. 

Danas je uhapšen posljednji optuženi koji je bio u bijegu od ukupno 161 osobe protiv koje je Međunarodni sud podigao optužnicu. Hadžić je bio u bijegu od jula 2004. godine, kada je objelodanjena optužnica protiv njega kojom se tereti za zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja počinjena u Hrvatskoj. 

U toku su pripreme za njegovo prebacivanje u pritvor Međunarodnog suda i očekuje se da će on stići u Haag narednih dana. 

Brammertz je u vezi s ovim hapšenjem izjavio da je Hadžićevo prebacivanje u pritvor Međunarodnog suda  razvoj događaja na koji su žrtve zločina za koje se on tereti dugo čekale. 

"Ono je i važna prekretnica u historiji Međunarodnog suda. Osamnaest godina nakon osnivanja Međunarodnog suda, sada možemo reći da nijedna osoba protiv koje je podignuta optužnica nije uspješno izbjegla pravosudni postupak pred Međunarodnim sudom. Ovo je presedan od dugoročne važnosti, ne samo za Međunarodni sud već i za međunarodno krivično pravosuđe u širem smislu", kazao je.

Brammertz je istakao da Tužilaštvo cijeni ulogu vlasti Srbije u hapšenju Gorana Hadžića, posebno njihovog Akcionog tima, koji je zadužen za lociranje i hapšenje osoba optuženih pred Međunarodnim sudom koje su u bijegu, kao i ulogu Vijeća za nacionalnu sigurnost. 

"Takođe pozdravljamo ulogu koju su odigrale službe koje su izvršile operaciju hapšenja. Međunarodna zajednica je također odigrala značajnu ulogu podržavajući mjere kako bi se osiguralo Hadžićevo hapšenje i zahvaljujemo na podršci koju smo dobili", kaže Brammertz. 

Goran Hadžić je uhapšen manje od dva mjeseca nakon hapšenja Ratka Mladića, vojnog vođe bosanskih Srba za vrijeme rata. Ova dva događaja zajedno predstavljaju korak naprijed na koji se dugo čekalo u saradnji Srbije s Međunarodnim sudom. 

Glavni tužilac je istakao da je Srbija pokazala vidljive dokaze da saradnja s Međunarodnim sudom nije samo prazno obećanje već istinska riješenost i da očekuje saradnju Srbije u tekućem radu. 

"U narednim sedmicama i mjesecima nastavit ćemo da od Srbije i svih država bivše Jugoslavije zahtijevamo da podrže naše postupke omogućavajući pristup arhivama, dokumentima i svjedocima. Zastavši kako bi se osvrnuli na značaj Hadžićevog hapšenja za Međunarodni sud, svjesni smo da je Međunarodni sud dio jednog mnogo šireg procesa utvrđivanja odgovornosti za zvjerstva počinjena tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Žrtve hiljada drugih zločina i dalje čekaju na pravdu. Krivično gonjenje za ratne zločine na nacionalnom nivou ostaje ključni izazov za region i njegove stanovnike. Tužilaštvo će nastaviti da ulaže maksimalne napore kako bi pomoglo borbu protiv nekažnjivosti u bivšoj Jugoslaviji, pružajući nacionalnim tužiocima informacije, dokaze i stručna znanja. Međunarodna zajednica takođe ima ključnu ulogu u osiguravanju da nacionalna tužilaštva mogu uspješno preuzeti rad Međunarodnog suda u utvrđivanju odgovornosti za počinjena zvjerstva. S hapšenjem Hadžića nalazimo utjehu u tome što znamo da Međunarodni sud sada može da okonča svoj rad. Međutim, moramo udvostručiti svoju riješenost da podržimo preostale predmete na nacionalnom nivou kako bismo osigurali potpuno pozivanje na odgovornost za zvjerstva počinjena u ratu u bivšoj Jugoslaviji”, rekao je glavni tužilac Serge Bramertz povodom hapšenja Gorana Hadžića. 

Tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji Goran Hadžić je bio predsjednik samoproglašene Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srijem i samoproglašene Republike srpske Krajine. U optužnici se navodi da je Goran Hadžić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu kao saizvršilac. Svrha tog udruženog zločinačkog poduhvata bila je da se silom trajno ukloni većina hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva sa otprilike jedne trećine teritorije Republike Hrvatske. Čineći to, Hadžić i drugi učesnici tog udruženog zločinačkog poduhvata nastojali su da ta teritorija postane dio nove države pod srpskom dominacijom. Taj udruženi zločinački poduhvat započeo je najkasnije 25. juna 1991. i trajao barem do decembra 1993. Kako je navedeno u optužnici, Goran Hadžić se tereti na osnovu individualne krivične odgovornosti za učešće u počinjenju sljedećih zločina: istrebljenje ili ubistvo stotina civila Hrvata i drugih nesrba, uključujući žene i starije osobe, u Dalju, Dalj planini, Erdutu, Erdut planini, Klisi, Lovasu, Grabovcu i Vukovaru; zatvaranje i zatočenje više stotina hrvatskih i drugih nesrpskih civila u zatočeničkim objektima u Hrvatskoj i izvan nje i uspostavljanje i održavanje nehumanih životnih uslova koji su uključivali stalna mučenja, premlaćivanja i ubistva zatočenika u tim zatočeničkim objektima; prisiljavanje na rad hrvatskih i drugih nesrpskih civila zatočenih u zatočeničkim objektima ili u kućnom pritvoru u svojim domovima u Vukovaru, Dalju, Lovasu, Erdutu i Tovarniku. Prisilni rad se sastojao od kopanja grobova, tovarenja municije za srpske snage, kopanja rovova, kao i drugih oblika fizičkog rada na linijama fronta. Uvođenje restriktivnih i diskriminativnih mera protiv hrvatskog i drugog nesrpskog civilnog stanovništva, kao što su ograničavanje slobode kretanja; smjenjivanje s rukovodećih položaja u lokalnim institucijama vlasti i u policiji; otpuštanje s posla; i samovoljni pretresi njihovih kuća; premlaćivanje, pljačkanje i samovoljna hapšenja hrvatskih i drugih nesrpskih civila; deportacija ili prisilno premeštanje desetina hiljada hrvatskih i drugih nesrpskih civila s gore navedenih teritorija, uključujući deportaciju najmanje 5.000 stanovnika Iloka i 20.000 stanovnika Vukovara u Srbiju; i prisilno premještanje unutar Hrvatske najmanje 2.500 stanovnika Erduta. • Namjerno uništavanje stambenih objekata i druge javne i privatne imovine, kulturnih ustanova, historijskih spomenika i vjerskih objekata hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva u Vukovaru, Erdutu, Lovasu, Aljmašu, Šarengradu, Bapskoj i Tovarniku. 

Nakon što je izbjegavao pravdu sedam godina, Goran Hadžić će konačno u Haagu odgovarati za optužbe koje mu se stavljaju na teret, saopćeno je iz Tužilaštva ICTY-ja.