Sutorina, život na tromeđi: 'Ulazak u EU će ionako izbrisati granice'

Na samom ulazu u Igalo, primorsko naselje u opštini Herceg Novi, u Crnoj Gori, i danas stoji granični kamen sa napisom "Ercegovina" na latinici i ćirilici, koji svjedoči da je nekada područje Sutorine s izlazom na more, u mjestu Njivice, pripadalo Bosni i Hercegovini. U postojanje kamena s pomenutim napisom uvjerila se ovih dana i ekipa Anadolu Agency.  

Stanovnici Sutorine, područja koje obuhvata sedam naseljenih mjesta - Njivica, Kruševica, Prijevora, Ščepoševića, Solila, Vrbanje i Sitnica - na kojem trenutno živi oko 1.600 građana, nisu opterećeni pitanjem aktueliziranja priče o novim razgraničenjima između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, prema kojoj bi područje Sutorine bilo vraćeno pod jurisdikciju zvaničnog Sarajeva.

Prioritet im je, kako navode, kako osigurati posao i sredstva za život. Visoku politiku ostavljaju vladama na dogovor.

Naime, Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu s Titom i Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.

U vrijeme dogovora, Pucar je obavljao dužnost predsjednika Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine, Humo je bio potpredsjednik Vlade NR BiH, Jovanović prvi predsjednik Vlade Narodne Republike Crne Gore, a Bakarić prvi predsjednik Vlade Narodne Republike Hrvatske.

Stanovnici s područja Sutorine danas se nadaju, vjeruju da će granice između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske, s obzirom na to da se taj dio nalazi na tromeđi razgraničenja tri države, nestati ulaskom država u Evropsku uniju.    

Milorad Mračević, stanovnik Sutorine, i predsjednik mjesne zajednice navodi za Anadolu Agency kako je u sastavu Sutorine bilo sedam do devet sela.

"Mi smo nekada porez plaćali u Trebinje. Znam to po priči od babe. Knjige su se gore vodile", naglašava Mračević, ističući kako se trenutno na području Sutorine trenutno "ne živi dobro".

Na pitanje da li su stanovnici Sutorine opterećeni ponovnim otvaranjem pitanja o razgraničenjima,  odgovara da "nema mnogo pritisaka".

"Ne razmišljamo mnogo o tome. To se spominjalo i ranije. Ja sam rođen pod Crnom Gorom i nekako se više osjećam s ove strane. Rođen sam 1953. godine. To je već bilo razgraničeno", navodi Mračević.

Trenutačno na području Sutorine, veli Mračević, živi sve manje stanovnika.

"Da nije ovih što su doselili tokom rata i vikendaša, bilo bi još manje. Sve je manje - iselio se mnogo naroda za Herceg Novi, Igalo. Malo je ostalo po selima, 30 posto. Možda još manje", zna predsjednik mjesne zajednice Sutorina.

Gojko Matijašević, pokazuje nam granični kamen na ulazu u Igalo kao svjedočanstvo da je taj lokalitet nekada bio u sastavu Bosne i Hercegovine. Kao mladić, s 24 godine, kaže: "Više sam vezan za Crnu Goru. Rođen sam tu i tu živim. To je bilo dosta ranije."

Kaže kako mladi ljudi u Sutorini danas žive veoma loše.

"Trudimo se kad je sezona. Svako radi ono što stigne, čisto da bi se nešto novca sačuvalo za zimu. Posla nema", naglasio je Matijašević.

Nije opterećen pitanjima razgraničenja Crne Gore i Bosne i Hercegovine, odnosno ponovnim otvaranjem pitanja i inicijativama za vraćanje Sutorine u sastav Bosne i Hercegovine.

"Pitanje života je važnije. Bitno je da čovjek radi, a razgraničenje, valjda će to države da riješe", naglašava Matijašević.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Milan Vajagić o Sutorini i razgraničenjima Crne Gore i Bosne i Hercegovine govorio je u ekskluzivnom razgovoru za Anadolu Agency.

"Prema informacijama koje ja posjedujem, a koje sam dobio od predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića, taj problem granica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine je pred rješavanjem. Kako mi je rečeno, sve je dogovoreno i samo je pitanje dana kada će se taj sporazum potpisati", naglašava Vajagić.

Stjecajem okolnosti, znam, navodi predsjednik Opštine Herceg Novi, "pošto sam po vokaciji pravnik i radio sam u tadašnjem Opštinskom sudu Herceg Novi, da je katastarska opština Sutorina bila u našem zemljišno knjižnom odjeljenju".

"Prema meni, tu nema nikakvog spora, jer su granice utvrđene u vrijeme bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) kada su zvanične, legitimne vlasti tadašnjih republika Crne Gore i Bosne i Hercegovine definisali tu granicu kakva je i danas. Ta će se granica verifikovati novim sporazumom između sada nezavisnih država Crne Gore i Bosne i Hercegovine", ističe Vajagić.

Vajagić navodi da su "knjige zvanično iz suda u Trebinju prenesene u Herceg Novi neposredno poslije Drugog svjetskog rata".

"Znam da je na njima pisalo, sjećam se kada sam radio na tim poslovima, piše Opština Trebinje katastarska opština Sutorina. To je bilo u nadležnosti do tog vremena u Trebinju i onda je to prešlo u Herceg Novi kada se razgraničenje završilo. To se dešavalo neposredno poslije Drugog svjetskog rata. Knjige su tada prenesene u Opštinski sud u Herceg Novom", kaže predsjednik Opštine Herceg Novi.

Gosti iz BiH uvijek dobrodošli

Predsjednik Opštine Herceg Novi naglašava kako preko ljeta dolazi veliki broj turista iz Bosne i Hercegovine na ljetovanje u taj crnogorski grad.

"Oni su uvijek dobrodošli gosti i niko nije imao niti jednu primjedbu. Gledajući kroz naše knjige utisaka gdje se turisti izjašnjavaju nikada nije bilo niti jednog ni najmanjeg incidenta u bilo kom smislu tako da su svi odavde otišli zadovoljni. Mislim da tu nema spora između građana, a ni između vlada Bosne i Hercegovine i Crne Gore. To će se riješiti u duhu dobrosusjedskih odnosa i budućih komunikacija između naših građana i država", zaključuje priču o Sutorini Milan Vajagić, predsjednik Opštine Herceg Novi.

Ima mnogo i zajedničkih potreba i projekata, dodaje, koji upućuju da što prije "moraju da sjednu zajedno i da razgovaraju, grade mnogo bolju saradnju i zajedničku budućnost između tri opštine - regije".

"Bez obzira na nacionalne i vjerske razlike, u suštini, po jeziku svi smo isto bliski: takvi smo bili kroz cijelu historiju i nema razloga da ne bude i sada. U jednom periodu je došlo do poremećaja i krize koju što prije moramo zaboraviti i izgraditi nova povjerenja, kontakte i da idemo u neku ljepšu priču od one koja je bila prije dvadesetak godina. Kroz historiju ovi narodi imaju pozitivne primjere bez obzira na to koje su ih nevolje pratile: saradnja je uvijek bila dobra i između ljudi. Ne vidim razloga da to ne bude danas i u budućnosti", poruka je predsjednika Opštine Herceg Novi.