Strože kazne za zločin iz mržnje

Za primjerice kazneno djelo nanošenja teških tjelesnih ozljeda iz mržnje prema prijedlogu novog Kaznenog zakona kojeg je danas prihvatila Vlada RH predviđa se zatvorska kazna od jedne do čak osam godina. Takvo kazneno djelo ujedno je i najčešći oblik fizičkog nasilja kojemu su izložene LGBT osobe. Do sada su se u takvim slučajevima iznosile zatvorske kazne ispod godine dana, a napadači su često završavali na uvjetnoj slobodi, upravo zato što nije bilo propisano teže kažnjavanje.

Tako su u poznatom "slučaju Sirup" iz listopada prošle godine homofobni napadači nepravomoćno osuđeni na simbolične uvjetne kazne. Protiv napadača na dvije lezbijke ispred zagrebačkom kluba "Jedinica" u siječnju prošle godine policija je podigla samo prekršajne prijave. U oba slučaja žrtve zločina iz mržnje zadobile su ozbiljne tjelesne ozlijede.

U posljednjih deset mjeseci Centar za LGBT ravnopravnost je svojoj pravnoj službi prijavio četiri slučajeva takvih kaznenih djela, stoga se na preporuku ministra Pravosuđa odlučio uključiti u javnu raspravu i dati svoje prijedloge na tekst nacrta Kaznenog zakona. Radna skupina za izradu tog Nacrta prihvatila je većinu prijedloga Centra za LGBT ravnopravnost.

Novine u kaznenom zakonu

Ukratko, zločin iz mržnje postaje kvalificirani oblik raznih kaznenih djela, što u većini slučajeva znači da sam Zakon propisuje veće kazne. To se posebno odnosi na kaznena djela lake, teške i osobito teške tjelesne ozlijede, kaznenih djela prisile, prijetnje, oštećenje imovine, izazivanje nereda, te kaznenih djela protiv spolne slobode.

Novina u Kaznom zakonu koji se tiče zločina iz mržnje je i dodavanje osnove "rodnog identiteta", što znači da će se zločinom iz mržnje podrazumijevati i zločini protiv transrodnih osoba. Time će Republika Hrvatska dobiti jedno od najprogresivnijih zaštitnih mehanizama u borbi protiv transfobije.