Širom Europe padaju rekordi: ‘Ovo se nije dogodilo - nikada!'

Nova godina građanima Hrvatske donijela je ulazak u eurozonu i Schengen, ali i nastavak sunčanog i toplog vremena kakvo je vladalo zadnjih dana 2022. godine.

U Zagrebu je tako 1. januara u 13 sati izmjereno 17,3 Celzijevih stepeni, baš kao i u isto vrijeme na Staru godinu.

"Zadnji put na Staru godinu ovako toplo bilo je: nikada", napisao je na Facebooku poznati meteorolog Izidor Pelajić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). Prvog januarskog dana još je bilo toplije u Sisku gdje je izmjereno 18,6 Celzijevih dok je čak i u "hladnoj" Lici u Gospiću izmjereno 12,9, a na Plitvicama 13,7 Celzijevih stepeni.

No, slično pa i još toplije bilo je u ostatku Europe. Nakon hladnog početka klimatološke zime u velikom dijelu Europe, vremenska slika se već oko Božića promijenila. A zatim je na kraju Stare i početkom Nove godine u Europi zavladalo proljetno vrijeme. Tako je prvog dana januara u Korbielowu u Poljskoj izmjereno 19, u češkom Javorniku 19, 6, a u Eindhovenu u Nizozemskoj 16,9 Celzijevih stepeni.

"Upravo smo promatrali najtopliji dan prvi dan januara zabilježen za mnoge zemlje u Europi. Zaista bez presedana u modernim zapisima. Mnogi rekordi se ruše velikim razlikama.

Intenzitet i opseg topline u Europi trenutno je teško pojmiti. Varšava u Poljskoj upravo je oborila svoj januarskirekord za više od pet Celzijevih stepeni. Bilbao u Španjolskoj uspio je dosegnuti nevjerojatnih 24,9 stepeni, ovo je više kao dan u julu! Ima previše zapisa za brojanje. Mnoge zemlje postavljaju nove nacionalne rekorde za najtopliji januarski dan. Ovo je ekstremni vremenski događaj sa savršenim uzorkom za isporuku pretjerane topline. Međutim, toplija klima čini ove rekorde mnogo lakšim za obaranje. Neke od margina ovdje su zaista zapanjujuće - zapisao je na Facebooku poznati škotski meteorolog dr. Scott Duncan naglasivši da su temperature u velikom dijelu Europe 10 do 15 Celzijevih stepeni više od uobičajenih za ovo doba godine..

Iako iznimno toplo vrijeme ne veseli one koji uživaju u zimskim radostima, mnogim Europljanima smanjit će račune za grijanje, piše Jutarnji.

"U normalnim vremenima neuobičajeno blago vrijeme bilo bi neumitno loša vijest: još jedan znak globalnog zatopljenja. Ali upravo sada, toplina - i relativno jak vjetar - dobra je vijest za kontinent koji se bori s energetskom krizom. To znači da će biti puno manje potražnje za plinom i strujom plus više energije vjetra. S njim dolaze niže cijene. Gubitnik je ruski predsjednik Vladimir Putin", smatra Javier Bias, kolumnist Bloomberga koji se bavi energetikom.