Šešeljev rođak Momčilo: 'Dolazio je u selo s Vučićem'

U Ravnom, prijeratnom naselju u Opštini Trebinje, a sadašnjoj opštini u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, sa čijih prostora potiče porodica, otac i majka, Vojislava Šešelja, predsjednika Srpske radikalne stranke i četničkog vojvode poznatog po svom zalaganju za stvaranje tzv. velike Srbije, koji se ovih dana nakon 11 godina provedenih u pritvoru Haškog tribunala, vraća u Beograd kako bi bio podvrgnut liječenju, na pomen njegovog imena bude se ružne uspomene.

Još uvijek su svježa sjećanja stanovnika Popova Polja na zlodjela koja su počinile jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) potpomognute dobrovoljcima iz Crne Gore i Srbije te lokalnim srpskim stanovništvom, u napadu na Ravno i obližnja sela, u oktobru i novembru 1991. godine.

Tako će se dva dana nakon što se očekuje izlazak Šešelja iz Haškog tribunala gdje se nalazi od 2003. pod optužbom da je jedan od učesnika udruženog zločinačkog poduhvata, odgovoran za ratne zločine počinjene protiv civilnog stanovništva Hrvatske, Vojvodine i BiH, u četvrtak, 13. novembra u selu Kijev Do, desetak kilometara od Ravnog, odakle je Vojislavova majka Danica, prisjetiti sedam Hrvata, starijih osoba, koji su na brutalan način ubijeni 1991. godine. Oni su bili među prvim žrtvama rata koji će nedugo zatim uslijediti širom Bosne i Hercegovine.

Među ubijenim je i majka Boška Krkića, Mara (1924. godište). Boško Krkić u telefonskoj izjavi za Anadolu Agency iz Dubrovnika, u Hrvatskoj, gdje radi, navodi kako je njegova majka bila obješena te kako su je pronašli kasnije, jer se vodila jedno vrijeme kao nestala.

"Većina je ubijena ispred svojih kuća u selu Kijev Do. Neki su strijeljani, a neki zaklani. Bilo je i onih koji su pronađeni sa potpuno otkinutim glavama. U ovim zlodjelima učestvovali su i iz familije bliske Šešeljevim", navodi Krkić.

Tijela sedam ubijenih, veli Krkić, sahranio je jedan Srbin, Đuro Vujinović, dok je tijelo njegove majke Mare pronađeno kasnije.

Šešelj posjećivao selo s Vučićem

U zaseoku Mareva Ljut, oko sedam i po kilometara od Ravnog, a oko kilometar i po od sela Zavala, odakle je Šešeljev otac Nikola, nema posebne atmosfere vezano za njegov povratak u Beograd. Zaseok je sablasan. Gotovo pust. 

Od tri prijeratna prezimena Šešelj, u zaseoku trenutno živi samo jedna porodica - Momčilo Šešelj, drugi rođak Vojislava Šešelja, sa majkom i bratom. Njegov otac Savo sa ocem Vojislava Šešelja, Nikolom, je prvi rođak, rođeni su u istoj kući u Marevoj Ljuti. Momčilov i Vojislavov djed su bili braća.

Pokazuje novinarima staru kamenu kuću u kojoj su rođeni njegov i otac Vojislava Šešelja.

"Vojislav je često dolazio u Marevu Ljut. Zadnji put prije odlaska u Hag, 2000/2001. godine. Često je dolazio on i gospodin Aleksandar Vučić. Dr. Šešelj, moj rođak je bio i sada je predsjednik SRS-a, a Vučić je tada bio njegov potpredsjednik. U stranci sa njima je bio i Nikolić (Tomislav, aktuelni predsjednik Srbije), ali njega nisam sretao niti je ikada dolazio u Marevu Ljut", priča Šešeljev rođak Momčilo.

Momčilo ima namjeru ovih dana otići u Beograd da vidi rođaka Vojislava, nakon što iz Haaga stigne u Beograd. 

"Obavezno. Imam namjeru da odem u Beograd. Sada, da li ću imati momenat da stignem na njegov doček, jer se ne zna tačno kada on dolazi (navodno u utorak). Kako su izjavili u Haagu tek poslije njegovog napuštanja vazdušnog prostora Holandije, javnost će biti obavještena da će biti pušten. Ali, obaveza mi je da kao tako bliski rođaci, rodbina, pogotovo što je lošeg zdravstvenog stanja, odem i da ga posjetim. Njega i njegovu familiju", navodi Momčilo.

Iako ga u Ravnom zovu "vojvoda", Momčilo i njegova porodica Šešelj, što i sam navodi, nikada nije imala problema zato što pripadaju familiji iz koje je i Vojislav Šešelj.

"Ne. Iskreno rečeno nikada nisam imao problema. Moj pokojni otac i majka i brat su se poslije izbjeglištva od 1992. vratili krajem 1996. godine u Marevu Ljut. Obnovili su vlastitim sredstvima porušeno imanje tokom rata. Od tada do sada nikada nemamo problema iako pripadamo dijelu Federacije BiH, odnosno opštini Ravno. Mi pripadamo opštini Ravno, ali većina dokumenata nam je u Gradu Trebinje. Ali, nema problema: rodne listove i uvjerenja možemo da izvadimo i u opštini Ravno  i u opštini (gradu) Trebinje. Imamo korektnu saradnju sa opštinom i stanovništvom opštine Ravno, posebno sa medicinskim osobljem. Imam staru majku, a često i ja i burazer imamo nekih zdravstvenih problema. Obratimo se u ambulanti Ravno gdje su fer i korektni", naglašava Momčilo Šešelj.

Ističe kako o politici ne želi da priča. Bavi se privatnim biznisom i to je, kako navodi, jedino što ga zanima.  

"Malo je stanovništva. To što ima: žive od penzija, koje su, ne znam, u dijelu FBiH su nešto veće, a iz RS-a su niske. Ovdje su većinom staračka domaćinstva. Nisu u mogućnosti da se bave stočarstvom ili poljoprivredom. Ovaj dio ima mogućnost za velika ulaganja, ali to su veliki iznosi koje ni banke ne mogu da prate", zaključuje u razgovoru za AA Momčilo Šešelj. 

I dok u rodnim mjestima oca i majke Vojislava Šešelja nema euforije niti slavlja zbog njegovog "izlaska na slobodu", Istočna Hercegovina je oblijepljena plakatima sa likom haškog optuženika za zločine protiv čovječnosti i kršenja običaja ratovanja Vojislava Šešelja.

U Bileći je ekipa AA zabilježila na desetine plakata koje je postavila Srpska radikalna stranka iz bh. entiteta RS sa parolom - "Šešelj dolazi". I u susjednom mjestu, Gacko, u Istočnoj Hercegovini slična situacija. Na plakatima po mjestu i na sjedištu njegove Srpske radikalne stranke iste poruke, s tim što su ove u Gacku u odnosu na one u Bileći proširene i sa porukom - "Srbija čeka Šešelja".

Prije nekoliko dana sudsko vijeće Haškog tribunala donijelo je odluku da Šešelj bude pušten iz pritvora na liječenje  zbog medicinskih razloga. Šešelju je prije nekoliko mjeseci dijagnosticiran karcinom, od kojeg je liječen, a zdravstveno stanje mu je nedavno pogoršano jer su mu otkrivene metastaze na jetri.