Psihijatrijske bolnice u Hrvatskoj: Kada mjere prisile postanu ponižavajuće i nečovječne

0
Radiosarajevo.ba
Psihijatrijske bolnice u Hrvatskoj: Kada mjere prisile postanu ponižavajuće i nečovječne

Nasilna smrt pacijenta u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju "Sveti Ivan" ponovo je otvorila ozbiljna pitanja o postupanju prema osobama koje se liječe u psihijatrijskim ustanovama, uslovima u kojima borave, ali i odgovornosti zdravstvenog sistema.

Slučaj Kristiana Josipa Periša potresao je javnost i doveo do hapšenja zdravstvenih radnika, a istovremeno skrenuo pažnju na dugogodišnje probleme u hrvatskim psihijatrijskim bolnicama, među kojima su primjena mjera prisile, nedostatak osoblja i neadekvatni uslovi liječenja.

Problemi, prema upozorenjima nadležnih institucija i predstavnika zdravstvenih radnika, nisu ograničeni na jednu ustanovu. Pritužbe pacijenata, nalazi nakon nenajavljenih posjeta i upozorenja stručnjaka ukazuju na niz sistemskih propusta koji zahtijevaju ozbiljno preispitivanje, piše DW.

Pjesma 'Suze' | Duet Džejle Ramović i Jakova Jozinovića prvi na YouTube trendingu u šest država

Pristao na liječenje pod pritiskom

Osobe s mentalnim poteškoćama, kao i članovi njihovih porodica, često se obraćaju hrvatskoj pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter zbog mogućih povreda prava pacijenata. Kako navodi za Deutsche Welle, pritužbe se najčešće odnose na nezadovoljstvo propisanom terapijom, nedostatak informacija o liječenju i statusu pacijenata, pitanja dobrovoljnog smještaja, uslove boravka, kao i primjenu mjera prisile.

Veliki broj građana okupio se na komemoraciji za Kristiana Periša. Riječi sestre parale srca

"Dio se odnosi i na Kliniku za psihijatriju 'Sveti Ivan' (Jankomir) i u najvećoj mjeri je riječ o pritužbama na dobrovoljnost smještaja i traženje otpusta, ali smo zaprimili i pritužbu pacijenta koji je naveo da je pristanak na liječenje dao pod pritiskom, da je bio smješten na zatvoreni odjel, te da je dio postupanja doživio kao 'disciplinsku mjeru'. Na te smo okolnosti upozorili ustanovu", veli Šimonović Einwalter.

Informacije o postupanju prema pacijentima u psihijatrijskim bolnicama pravobraniteljica dobija i tokom nenajavljenih posjeta koje njen ured provodi u okviru Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (NPM), a ne samo na osnovu zaprimljenih pritužbi.

Prisila bi trebala biti posljednja mjera

Tokom obilazaka psihijatrijskih ustanova utvrđeni su brojni problemi u vezi s primjenom mjera prisile, koje u pojedinim slučajevima mogu biti ponižavajuće ili nečovječne. Na te propuste upozoravano je i u izvještajima pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru.

"Tijekom tih posjeta utvrdili smo niz problema vezanih uz mjere prisile, koji mogu biti ponižavajući ili nečovječni, a na koje smo onda upozorili u izvješćima pučak pravobraniteljice Hrvatskom saboru: mjere prisile koriste se prekomjerno i neopravdano dugo, pacijente se sputava pred drugim pacijentima, stavljaju im se pelene tijekom sputavanja iako nisu inkontinentni, mjere prisile se primjenjuju i na pacijentima, koji su na dobrovoljnom liječenju, evidencije o njihovoj primjeni su nepotpune, izostaje kontinuirani nadzor nad sputanim pacijentima i drugo", navodi pučka pravobraniteljica.

Ministrica zdravstva o nasilnoj smrti Kristiana Periša: "To se moglo spriječiti"

Prema njenim riječima, hrvatski Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama propisuje da se mjere prisile mogu primjenjivati samo izuzetno, kada predstavljaju jedino sredstvo za otklanjanje neposredne opasnosti koja proizlazi iz ponašanja osobe i kojom ozbiljno i direktno ugrožava vlastiti ili tuđi život odnosno zdravlje.

"Više smo puta morali upozoriti da se mjere prisile ne smiju koristiti radi nedostatka osoblja, neodgovarajućih prostornih uvjeta ili kao zamjena za adekvatnu organizaciju rada, već samo kao zadnja mjera da bi se spriječilo ugrožavanje života sebe ili drugih, tek nakon primjene deeskalacijskih tehnika, i to isključivo prema načelima zakonitosti, neophodnosti, proporcionalnosti i odgovornosti", veli Šimonović Einwalter.

Dodaje da je upućena i preporuka da kriteriji i vrste mjera prisile budu detaljnije uređeni zakonom, a ne pravilnikom, što zahtijevaju i standardi Europskog odbora za sprečavanje mučenja (CPT) Vijeća Europe. Pravobraniteljica je pokrenula i ispitni postupak u Klinici u Jankomiru.

Problemi u psihijatrijskim ustanovama traju godinama

Među dugogodišnjim problemima u hrvatskim psihijatrijskim ustanovama izdvajaju se nedostatak stručnog osoblja, prečesta ili nedovoljno obrazložena primjena mjera prisile, neujednačeno vođenje evidencija, nedovoljna primjena tehnika deeskalacije, neadekvatni uslovi smještaja i neodgovarajući uslovi za provođenje mjera prisile.

Nedostatak zaposlenih, prema mišljenju pravobraniteljice, može značajno utjecati na kvalitet i efikasnost liječenja, prava pacijenata, ali i na prava zdravstvenih radnika.

Potresna ispovijest sestre ubijenog Kristiana Periša: "Tata je odmah rekao - oni su njega ugušili"

"Zato je jedna od preporuka iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu ona za Ministarstvo zdravstva i jedinice područne (regionalne) samouprave, da osmisle strategije i provode poticajne mjere za zapošljavanje radi osiguranja dovoljnog broja djelatnika na odjelima psihijatrije i u psihijatrijskim bolnicama", kaže Šimonović Einwalter.

Zaključuje da su za vidljive promjene neophodni angažman i odgovornost svih institucija, od nezavisnih tijela koja upozoravaju na propuste do nadležnih organa koji moraju djelovati u okviru svojih ovlaštenja.

"Da bi došlo do osjetnih promjena, potrebno je da svatko djeluje u skladu sa svojom ulogom – neovisna tijela da upozoravaju, što činimo i mi i drugi, a nadležna tijela da onda djeluju u skladu sa svojim odgovornostima", dodaje ona.

Nedostatak medicinskog osoblja i teški uslovi rada

Osuđujući slučaj usmrćivanja pacijenta u Jankomiru, predsjednik sindikata Zajedno Krunoslav Kušec ističe da većina zdravstvenih radnika svoj posao obavlja savjesno i odgovorno. Ipak, upozorava da je u zdravstvenim ustanovama, uključujući psihijatrijske bolnice, posebno izražen nedostatak medicinskih sestara i tehničara, naročito na najzahtjevnijim radnim mjestima.

"Po službenoj evidenciji Hrvatske komore medicinskih sestara, u Hrvatskoj nedostaje oko četiri tisuće medicinskih sestara i tehničara, što je velik broj s obzirom na broj stanovništva. Uvjeti rada na psihijatrijskim ustanovama su iznimno teški, djelatnici se susreću s fizičkom i verbalnom agresijom, zbog nedostatka osoblja pojačane su smjene i dolazi do sagorijevanja, no to nije nikakvo opravdanje za ovaj stravičan i gnjusan događaj gdje je život izgubio pacijent koji je tamo trebao biti zaštićen", kaže Kušec.

U psihijatriji na Jankomiru utvrđeni ozbiljni propusti, naloženo pet hitnih mjera

Kao jedan od problema koji bi trebalo hitno riješiti navodi i postojeći sistem koeficijenata za obračun plata, na koji su zdravstveni radnici upozoravali i tokom štrajka 2024. godine.

"Plaće na najtežim radnim mjestima su samo za nekoliko desetaka eura veće od onih lakših i upravo zbog toga je veliki odljev kvalitetnog kadra s tih radnih mjesta, uključujući i psihijatrijske ustanove. Zbog toga često poslodavci bez ikakve selekcije primaju bilo koga tko se javi na natječaj", upozorava Kušec.

Zdravstvenim radnicima potrebna i psihološka podrška

Sindikat Zajedno zatražio je od Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan" formiranje interventnog tima koji bi prošao potrebne edukacije, uz saradnju s obučenom zaštitarskom službom, kako bi se adekvatno reagovalo u situacijama agresivnog ponašanja pacijenata.

Smatraju i da zaposlenima u psihijatrijskim ustanovama treba biti dostupna psihološka pomoć, dok bi u situacijama kada policija dovodi potencijalno agresivnog pacijenta trebala biti prisutna sve dok se pacijent ne sputava i ne primi propisanu terapiju.

"Također smatramo da djelatnicima u psihijatrijskim ustanovama treba biti uvijek dostupna i psihološka pomoć. U hitnim situacija, kada policija doveze potencijalno agresivnog pacijenta, ona bi trebala biti prisutna sve dok se pacijent ne sputa i ne primi propisanu terapiju kako bi se zaštitilo i osoblje i pacijenta. Mi smo tu zbog pacijenata i moramo im pružiti sigurnost, no i mi moramo biti sigurni", podcrtava sindikalist.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak