Poznati klimatolog otkriva vrijeme do kraja godine: 'Ekstremi se mogu očekivati sve češće'

Već mjesecima nema gotovo ni dana, da mediji sa svih strana svijeta ne izvještavaju ili o nevremenu praćenom obilnim kišama, visokim vodostajima rijeka, bujicama i poplavama koje uništavaju sve pred sobom, ponegdje odnoseći i ljudske živote, ili opak o pogubnim sušama u nekim drugim predjelima. I ovih je dana tako.

Evropa je upravo u pravoj nevremenskoj drami. Negdje Stari kontinent razdiru enormne kuljajuće količine vode, negdje ipak vode nema ni kapi pa se tlo spržilo.

A trenutno još jednu epizodu nabujalih rijeka, razornih poplava i odrona proživljavaju građani, kako u BiH, tako i u susjednoj Hrvatskoj. Vremenske prognoze pritom baš i ne nude neku utjehu jer nestabilno i kišovito vrijeme, ponegdje praćeno i jakim vjetrovima, izgledno je i idućih dana.

Naprosto, priroda se ponovno razgoropadila i pokazuje svu svoju snagu. I moć. Da takva njena (sve)moćna izdanja upoznajemo sve češće, podsjeća na početku razgovara i uvaženi atmosferski fizičar s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Branko Grisogono u razgovoru za Večernji.hr.

Pritom odmah navodi i što možemo očekivati do kraja ove, ali i u pet idućih godina.

Ekstremi sve češći

"Ovo vrijeme koje nas je sad zadesilo donekle je slično onome koje smo imali 2014. kada su bile velike poplave u Posavini i kada su posljedice, osim ogromnih materijalnih šteta, bili i ljudski životi u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Prije devet godina poplavile su Sava, Una, Vrbas, a donekle i Drava. Tada je pukla i važna brana, što je dodatno otežalo cijelu situaciju. Svi se sjećamo i evakuacija stanovništva. Nažalost, takvi se i slični ekstremni događaji mogu očekivati sve češće. A ono što je vezano za ovu 2023. jest očekivanje da će drugi dio ove godine biti natprosječno topao u većem dijelu Evrope. Svjetska meteorološka organizacija predviđa između ove 2023. i 2027. nove toplinske rekorde jer smo izišli iz trostrukog La Niña efekta i vjerojatno ulazimo u El Niño efekt ili fazu. Da pojasnim, La Niña efekt je pojačano hlađenje istočnog tropskog Pacifika i to obično dovodi do blagog globalnog zahlađenja pa stoga posljednjih godina nisu bili srušeni apsolutni temperaturni rekordi. Međutim, El Niño je suprotan efekt. On dovodi do zatopljenja u istočnom tropskom Pacifiku, što obično rezultira pojačanim oborinama i blagim porastom planetarne temperature pa se očekuju i novi temperaturni rekordi u drugom dijelu ove godine, kao i u nekoliko idućih godina", kaže Branko Grisogono.

Kako se zbog svega što se s klimom događa sve češće može čuti da se i u našim krajevima mogu očekivati pojave poput tornada, uragana ili tajfuna, karakteristične za druge dijelove svijeta, on je dao komentar.

"Ima indikacija da naše pijavice u prosjeku postaju sve jače i počinju sve više nalikovati na tornada. U Mediteranu postoje mali uragani koji postaju sve češći. To su tzv. medicane. Najnovije spoznaje sugeriraju i duboke ciklone nad Jadranom koje je doktorand Petar Golem iz Zadra nazvao adricane – uzvraća Grisogono.

Pritom podsjeća na to da naučnici iz raznih područja već duži niz godina upozoravaju na posljedice klimatskih promjena, no ta upozorenja mnogi ipak ne shvaćaju ozbiljno i odgovorno.

"Već nekoliko decenija atmosferski fizičari, meteorolozi, hidrolozi, oceanografi i mnogi drugi naučnici upozoravaju na porast globalnog zatopljenja i ukupne energije u klimatskom sustavu. Međutim, ne postoje dobra politička volja i opći dogovor da se daljnje zagrijavanje zaista spriječi. Nisu doneseni adekvatni zakoni o klimi, a energetika je u srcu ove klimatske, a onda i etičke, socijalne i vojne krize. Radi se o čitavom sustavu istodobnih i povezanih kriza. Ovo će stoljeće najvjerojatnije biti stoljeće vode, i to zbog nedostatka pitke vode. A sad nam je, apsurdno, veliki dio svijeta pod vodom – još jednom neumorno upozorava želeći da njegove i riječi njegovih kolega više ne odlaze u vjetar, već da ljudi i oni koji donose odluke osvijeste njihovo značenje i sve one moguće opasnosti koje nam prijete. I koje smo već imali prilike upoznati i osjetiti.

Briga za prirodu

"Primarna je, najvažnija, općeljudska komunikacija. Posebno među najvećim velesilama. Druga je po važnosti poštenija raspodjela znanja, tehnologije i obrazovanja te daljnjeg proučavanja klimatskog sistema koji je kompleksniji od ljudskog tijela. Neizmjerno je važno daljnje obrazovanje, kao i bolja briga o otpadu, konzumaciji hrane, odjeće i obuće, mudriji promet i općenito empatija među ljudima, neovisno o njihovoj rasi, vjeri, boji kože. A sve to treba biti okrunjeno brigom za prirodu jer i sad jako dobro vidimo da kada priroda pokaže svu svoju snagu, pa i onu razornu, zaključak se sam nameće – čovjek se toj njenoj snazi teško ili gotovo nikako ne može oduprijeti."

"Valja izbjeći osvetu prirode prema čovječanstvu, prema civilizaciji. Bilo bi dobro prirodu ne izazivati svojim postupcima i nepromišljenim ponašanjem. Trebamo živjeti u boljem skladu s prirodom nego što smo to činili do sada", poručuje nam svima Branko Grisogono.