Odbijen Šešeljev zahtjev za oslobađanjem
Raspravno vijeće Haškog suda zaključilo je u srijedu da su
tužitelji na suđenju izveli dovoljno dokaza koji potvrđuju da je vođa
srpskih radikala Vojislav Šešelj poticao na progon i druge zločine
protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini te je stoga
odbacilo njegov zahtjev za oslobađanjem i odbacivanjem optužnice koja ga
tereti za ratne zločine počinjene u razdoblju od 1991. do 1993. godine.
"Raspravno vijeće odbacuje zahtjev optuženog", objavio
je u Den Haagu predsjednik sudskog vijeća Jean-Claude Antonetti
objašnjavajući da je analiza dokaza dovela suce do zaključka da "u ovoj
fazi postoji dovoljno dokaza u svrhu članka 98 bis Pravilnika koji bi
omogućili razumnom presuditelju da osudi optuženog van razumne sumnje
zbog poticanja na zločine navedene u devet tačaka optužnice".
Šešelj
je tražio odbacivanje optužnice temeljem članka 98 bis Pravilnika
ICTY-ja koji omogućava da optuženi, nakon što tužitelji završe izvođenje
svojih dokaza, objasni sudskom vijeću zašto misli da tužitelji nisu
dokazali njegovu odgovornost.
Antonetti je u višesatnom
iznošenju odluke kazao kako Vijeće raspolaže dovoljnim dokazima da
zaključi da je govor optuženog bio govor nasilja. Antonetti je citirao
niz Šešeljevih huškačkih ratnih izjava kao i svjedočanstva žrtava o
Šešeljevim govorima među kojima stanovnika vojvođanskih sela koji su
čuli njegova 'upozorenja' da je vrijeme da se odsele ili ravnateljice
vukovarske bolnice Vesne Bosanac koja ga je slušala na radiju kako
potpiruje svoje dobrovoljce, javila je Hina.
Vijeće je
zaključilo da raspolaže s dovoljno dokaza da je Šešelj "sustavno
omalovažavao Hrvate i Muslimane" nazivajući ih uvredljivim i pogrdnim
nazivima poput "ustaše" i "balije", kao i da je širio atmosferu straha,
kazao je Antonetti.
Vijeće je zaključilo i da je dostatno
dokazano da je Šešelj poticao svoje dobrovoljce na ostvarivanje njegove
"nacionalnističke ideologije svim sredstvima", kazao je Antonetti
dodajući da dokazi pokazuju i da je Šešelj smatrao da se ti ciljevi mogu
ostvariti "jedino protjerivanjem nesrba".
Šešelj je također bio
svjestan da će nakon njegovih huškačih govora uslijediti zločini a
sudsko vijeće smatra da ima dovoljno dokaza i o njegovoj kriminalnoj
namjeri progona. To da je znao da su zločini počinjeni ni sam Šešelj
nije sporio, kazao je Antonetti.
Šešelj je bio svjestan i
kriminalne prošlosti dijela dobrovoljaca ali je to zanemario, kazao je
predsjedavajući sudac koji je na kraju zaključio i da je dokazana
uzročno-posljedična veza između njegovih govora i zločina.
Vođa
srpskih radikala koji je sa smijehom pratio dio izlaganja
predsjedavajućeg suca o njegovoj povezanosti sa zločinima u jednom je
trenutku prekinuo suca zbog prigovora na prijevod te poručio: "Sa
zanimanjem pratim to što govorite i prilično me uveseljava".
Antonetti
je kazao kako vijeće u ovoj fazi raspolaže s dovoljno dokaza da može
zaključiti da je na području Hrvatske, BiH i Vojvodine počinjen progon i
da je protjerano nesrpsko stanovništvo.
Tužitelji su izveli i
dovoljno dokaza da su počinjena ubojstva na područjima BiH i Hrvatske
uključujući Vukovara, Zvornika i šireg područja Sarajeva te Mostara,
zaključili su suci.
Predsjedavajući sudac poručio mu je da kao
najmlađi doktor prava "nije mogao da ne zna" da je širenje mržnje bilo
kažnjivo i po međunarodnom pravu i po Kaznenom zakoniku bivše SFRJ.
Odluka
o zahtjevu za oslobađanje Šešelja napisana je na 120 stranica i
Antonetti je kazao kako se djelomično ne slaže s odlukom većine te je
ročište nastavljeno čitanjem njegova izdvojenog mišljenja. Sudsko je
vijeće, naime, većinom (uz izdvojeno mišljenje Antonettija) zaključilo
da nakon što je utvrdilo da je dokazana odgovornost Šešelja za poticanje
na progon nema potrebe razmatrati druge oblike njegove odgovornosti
poput izvršenja progona i protjerivanja ili sudjelovanja u udruženom
zločinačkom pothvatu.
Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno
s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog bivšim
jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti
novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz
progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije,
zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i Muslimana.
Optužen
je u devet tačaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i
običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te
progon Hrvata iz Vojvodine. Ideju 'velike Srbije' sa zapadnom granicom
Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom
je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon Hrvata i
Muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane
jedinice, nego i druge srpske snage, smatra tužiteljstvo.
Tužiteljstvo
je kao dokaze uvelo niz njegovih huškačkih govora i snimke obilazaka, u
odori ili civilu, srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da
pustoše i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj na tim snimkama
objašnjava kako je mobilizirao dobrovoljce Srpske radikalne stranke i
upućivao ih u, kako ih je nazivao, "srpske zemlje" u Hrvatskoj i BiH.
Tokom
dokaznog postupka tužitelji su kao svjedoke izveli brojne žrtve,
uključujući preživjele masakra na Ovčari i u Voćinu u kojem su
sudjelovali Šešeljevi dobrovoljci. Svjedočili su i prognani Hrvati iz
vojvođanskog mjesta Hrtkovci koji su se nakon njegova govora u Skupštini
u Beogradu u travnju 1992., kada se zauzeo za progon Hrvata iz
Vojvodine, te njegova mitinga u Hrtkovcima u svibnju '92. na kojem je
čitan popis Hrvata i Mađara koji moraju otići, počeli iseljavati u
strahu i uz prijetnje.
Šešelj je u haškom pritvoru od 2003.
Suđenje bi se sada trebalo nastaviti izvođenjem dokaza Šešeljeve odbrane.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.