Narod u panici: Hrvatsku napali azijski džinovski stršljenovi

Radiosarajevo.ba
Narod u panici: Hrvatsku napali azijski džinovski stršljenovi
Slavonac koji je nakon uboda doživio srčani udar prva je žrtva najezde velikog azijskog stršljena, invazivne vrste koja je veća i luči više otrova od običnog domaćeg.

Kako piše Glas Slavonije , veliki azijski stršljen zaposjeo je Slavoniju i Baranju. Do sada su se ti opasni kukci pojavili u Dopsinu, Bocanjevcima, Dardi i Bilju, no vjerojatno ih ima i u drugim mjestima.

Napad velikog azijskog stršljena jedva je preživio 59-godišnji mještanin Dopsina.

“Suprug je prije dva tjedna navečer oko 22 sata izašao u dvorište gdje ga je stršljen ubo ispod pazuha. Utrčao je u kuću i rekao: “Vodi me na Hitnu, nije mi dobro”. Dok sam uzela ključ od automobila Pero je već pao i počeo se gušiti. Naglo mu je oticao jezik i bio je kao paraliziran. Sjetila sam se da imam neke kapi za alergiju i to mu dala. Dok nije došla Hitna pomoć nekako sam mu izvukla jezik da se ne uguši. Liječnici su mu dali injekcije, ali prije 14 godina operirao je srce i ima premosnice pa je doživio infarkt. Bio je na intenzivnoj njezi u bolnici sedam dana, ali sada je dobro”, ispričala je Glasu Slavonije Dragana Jelečević, supruga stradalog Pere.

Dodala je kako su stršljeni koje i dalje viđa u dvorištu svoje kuće nevjerojatno veliki, a osoba koja ih je po pozivu došla ukloniti kazala nam je da je riječ o azijskom, odnosno indijskom stršljenu.

Docent dr. sc. Višnja Prus, šef Odjeljenja za kliničku imunologiju i alergologiju KBC-a Osijek, kaže da je problem i u tome što azijski stršljen kad umire luči hormone i upozorava ostale jedinke da je napadnut zbog čega postoji mogućnost da pozove i cijeli roj.

"Azijski stršljen je mnogo veći od onih koji se inače nalaze u našim krajevima. Imaju više otrova koji može da izazove prestanak rada bubrega i drugih organa. Od njegovog uboda mogu stradaju i zdrave osobe, a ne samo one koje su i inače alergični", kaže dr. sc Višnja Prus. 

Iako pčele umiru nakon prvog uboda, stršljeni i ose se ne predaju tako lako. Oni mogu čovjeka ubosti odjednom i nekoliko puta, preživjeti i napadati i dalje.

Azijski stršljen nezaustavljivo se širi, jer u našim krajevima nema prirodnih neprijatelja, npr. ptica i slično, koje ih uništavaju u njihovu prvobitnom staništu.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak