Treba li naplaćivati akcije spašavanja turistima? HGSS otkrio koji bi bio najgori scenarij

Nakon što je Biokovo (Hrvatska) u kratkom razdoblju ponovno bilo poprište više intervencija, HGSS upozorava da turisti planinu često podcijene već s plaže te u brdo krenu bez dovoljno vode, opreme i realne procjene terena, no ističe da odgovor ne smije biti naplata spašavanja, već - prevencija i edukacija.

Nekoliko recentnih intervencija na Biokovu još je jednom otvorilo pitanje koliko posjetitelji podcjenjuju planinu, vrućinu i vlastite mogućnosti. Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) upozorava da se nesreće u prirodi ne događaju samo stranim turistima. Naprotiv, godišnje najčešće pomaže hrvatskim državljanima.

HGSS posljednjih godina bilježi blagi rast broja intervencija. Sve je više ljudi u prirodi, razvijaju se aktivni i pustolovni turizam, raste broj posjeta planinama, rijekama, kanjonima, špiljama i drugim nepristupačnim područjima, a ekstremniji vremenski uvjeti dodatno kompliciraju situaciju.

"Povećanje broja intervencija vezano je uz širu promjenu načina života, jer sve više ljudi slobodno vrijeme provodi u prirodi“, objasnio je Hini HGSS.

Služba danas djeluje kroz 25 stanica širom Hrvatske i okuplja oko 1200 članica i članova. No, nije riječ o zaposlenim spašavateljima, nego o volonterima koji u HGSS-u rade dobrovoljno i bez naknade.

Ljeti se, posebno nakon intervencija u priobalju ili na planinama iznad turističkih mjesta, često stječe dojam da HGSS najviše spašava strane turiste. Godišnje brojke, međutim, pokazuju drukčije.

"Gledano kroz cjelokupan godišnji rad HGSS-a, oko 75 posto osoba kojima pomažemo su hrvatski državljani, dok se na strane državljane odnosi oko 15 posto slučajeva", navodi Služba.

Troškovi spašavanja

Stranih turista tokom ljeta ima više među osobama kojima pomažu, osobito u priobalju, nacionalnim parkovima i popularnim planinskim područjima, ali ukupno ipak najčešće izlaze na intervencije zbog domaćih ljudi.

"Stav HGSS-a je da poziv u pomoć ne smije biti odgođen zbog straha od računa. Najgori scenarij bio bi da osoba u opasnosti ne nazove 112 jer se boji troška spašavanja. O modelima odgovornosti, osiguranja ili sankcioniranja neodgovornog ponašanja može se razgovarati na nivou sistema, ali "naša osnovna zadaća je spašavanje života", rekli su spašavatelji Hini i dodali da su "prevencija, edukacija i pravovremeno upozoravanje i dalje najbolji alati".

HGSS podsjeća da je najbolja intervencija ona koja se nikada ne dogodi - ako je osoba na vrijeme provjerila prognozu, ponijela dovoljno vode, krenula dovoljno rano, obula primjerenu obuću i realno procijenila svoje mogućnosti: "Naša je želja da ljudi u prirodu odlaze sigurnije, pripremljenije i odgovornije. Ali kada pomoć zatreba, HGSS je tu", poručili su.