Milojko Arsić: Srbija nije lider, već jedna od najsporije rastućih privreda

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić ocijenio je da Srbija nije lider među zemljama Centralne i Istočne Europe (CIE) po brzini privrednog rasta, već je jedna od najsporije rastućih privreda.

On je u autorskom tekstu u NIN-u naveo da je kumulativan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije od 2012. godine do 2018. od kada je aktuelni režim na vlasti iznosio 13,4 posto ili u prosjeku 2,1 posto godišnje, prenosi N1 Srbija.

"Zemlje Centralne i Istočne Europe su u periodu od 2012. godine do 2018. ostvarile rast u prosjeku od 20,3 posto, godišnje 3,1 posto, a zemlje Zapadnog Balkana 17,2 posto ili 2,7 posto godišnje", naveo je Arsić.

Istakao je da je od 16 zemalja CIE u tom periodu samo Hrvatska imala sporiji rast od Srbije.

Arsić je ocijenio da se aktuelna vlast služi raznim manipulacijama, a ponekad koristi i netačne podatke i da metodološki ispravno poređenje Srbije samo sa sličnim zemljama i u istim vremenskim periodima.

"Neopravdano je da se kao uspjeh navodi to što Srbija ima brži rast od Njemačke ili Švicarske, jer visoko razvijene zemlje imaju niže stope rasta, ali njihov procenat rasta ima ima veću 'težinu', rast zarada od dva posto u Njemačkoj povećava primanja za 48 eura, koliko i rast zarada u Srbiji od 10,3 posto", naveo je Arsić.

Osnovni razlog za slabiji privredni rast Srbije u odnosu na druge zemlje je, kako je naveo Arsić, to što je stvoren privredni sistem koji je povoljan za strane investitore i domaća preduzeća, bliska vlasti, dok se ostali domaći privrednici suočavaju sa birokratskim barijerama, neravnopravnim uslovima i raznim vrstama pritisaka. Arsić je istakao da kao obrazloženje za niske stope rasta u periodu njihove vladavine predstavnici aktuelnog režima navode da su naslijedili teško stanje u privredi, da su morali da sprovode fiskalnu konsolidaciju, kao i da je osnovica za rast visoka.

"Tačno je da je naslijeđeno stanje u privredi sredinom 2012. godine bilo problematično, ali je bilo znatno bolje od stanja koje je Demokratska opozicija Srbije (DOS) naslijedila 2001. godine", ocijenio je Arsić.

Odgovornost vlasti SNS je, kako je rekao, što fiskalna konsolidacija nije sprovedena odmah, nakon preuzimanja vlasti kao što je učinila Vlada Zorana Đinđića, početkom 2001. godine već je odlagana dvije godine kako bi nepopularne mjere bile primjenjene tek nakon što je učvršćena vlast.

Da bi se potkrijepila tvrdnja da privreda Srbije poslije 2012. godine ostvaruje višestruko brži rast nego prije te godine aktuelna vlast, prema riječima Arsića, poredi stopu rasta u nekoj godini sa padom BDP-a 2009. godine".

"Poređenje kretanja BDP-a iz perioda ekspanzije svetske i europske privrede sa kretanjem u godini kada je globalna ekonomska kriza bila na vrhuncu metodološki je pogrešno, a politički manipulativno", ocijenio je Arsić.

Aktuelna vlast, kako je naveo, ignoriše činjenicu i da je Srbija 2009. godine imala bolje rezultate od prosjeka zemalja Centralne i Istočne Europe, jer je BDP pao u Srbiji za 2,7 (predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da je pad bio 3,1 posto), dok je iste godine prosječan pad u europskim zemljama iznosio 4,8 posto, a u zemljama Centralne i Istočne Europe još više.