Masovni pomor školjki: Iz Jadrana nestaju periske

Naučnici Instituta za biologiju mora iz Kotora evidentirali su pomor periski i u Boki kotorskoj, pošto se nestanak te vrste školjke primjećuje u cijelom Sredozemlju još od 2016., a događa se kako posljedica oboljenja koje izaziva parazitska vrsta.

Prvi slučajevi pomora registrirani su u Španiji i sjevernoj Africi, gdje je pomor školjki bio iznimno visok, i do 100 posto na pojedinim mjestima. Potom je nestanak periski zabilježen u Tunisu, Francuskoj, Italiji, Turskoj, Cipru, Grčkoj i u Albaniji, preciznije gotovo u čitavom Mediteranu uz izuzetak Jadrana. No u maju ove godine zadarska udruga "20.000 milja" evidentirala je pomor periski i oko dubrovačkih Elafita, piše Express.

U junu 2019. godine naučnici Instituta za biologiju mora iz Kotora koji djeluje pri Univerzitetu Crne Gore, u sklopu redovnog monitoringa morske flore i faune zabilježili su pomor periski i u Tivatskom zaljevu, gdje je na pojedinim mjestima nestalo i do 60 posto ovih školjki.

Istodobno je primjećeno da se značajan broj jedinki u neposrednoj prisutnosti ronilaca zatvara u ljušture sporije nego što je uobičajeno, što je znak bolesti periski. U unutarnjem dijelu Bokokotorskog zaljeva koji obuhvaća Risanski i Kotorski zaljev, paraziti još uvijek nisu počeli uništavati populacije ove vrste školjaka, kazali su iz Instituta.

Ovako visoka stopa pomora periski posljedica je oboljenja što ga izaziva parazit iz grupe Protozoa latinskog naziva Haplosporidium pinnae sp., čije se spore iznimno brzo šire podmorjem i tako dospijevaju do velikih udaljenosti.

Parazit je aktivan na morskoj temperaturi višoj od 14 stepeni Celzijusa, što znači da mu je aktivnost pojačana tokom ljetnih mjeseci. U međuvremenu su naučnici ustanovili da postoje dva uzročnika oboljenja.

Drugi je bakterija iz roda Mycobacterium, koja je u uzorcima tkiva periski otkrivena prije njihovog masovnog pomora i nije bila patogena.

No kod oboljelih jedinki ubrzano se razmnožava, posebno kod onih koje bi mogle opstati i nakon napada H. pinnae sp. Zbog toga im je nakon parazitoze oslabljen imunosni sistem.

Po preliminarnim istraživanjima parazit iz grupe protozoa obično rezultira pomorom 80 do 90 posto populacije periski, a ostale jedinke uništi bakterija.

Fondacija princ Albert II. od Monaka trebala bi i dalje finansirati nedavno završen naučni projekat PinnaSPOT, nastao u saradnji Instituta za biologiju mora iz Kotora Univerziteta Crne Gore, dvije španjske institucije - Katoličkog univerziteta iz Valencije i Instituta za istraživanje mora, francuskog Instituta za oceanografiju "Paul Ricard" te crnogorske Fondacije Petrović Njegoš.

Nakon prinčeva posjeta Kotoru iz Fondacije su izvijestili da će nastaviti finansijski podržavati istraživanja vezana za opstanak periski u Boki kao temelja daljnje zaštite biodiverziteta na ovome području.