'Ljudi iz Bijeljine humano seljeni'

Prema optužnici protiv tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, srpske snage, predvođeneŽeljkom Ražnatovićem Arkanom, u aprilu 1992. nasilno su zauzele Bijeljinu, ubivši pri tom 48 Muslimana, a nesrpsko stanovništvo zatim je protjerano.

Svjedok na suđenju Karadžiću Dragomir Ljubojević, koji je 1996. postao predsednik SO Bijeljina, to je negirao, tvrdeći da su Muslimani svojom voljom odlazili iz grada u nadi da će drugdje imati bolji život, javlja agencija Beta.

Kao uzrok odlaska muslimanskih mještana, svjedok je naveo i da je u Bijeljinu došlo oko 50.000 Srba protjeranih iz drugih krajeva BiH. U unakrsnom ispitivanju, tužiteljka Uertz-Retzlaff je pitala svjedoka da li je znao da "major" Vojkan Đurković, blizak Ražnatoviću, protjeruje Muslimane iz Bijeljine. Ljubojević je odgovorio da to da nije znao, ali i da to "ne može isključiti".

Zastupnica optužbe je svjedoku, potom, predočila izvještaje Crvenog krsta o tome da je Đurković prognao više od od 2.500 Muslimana iz Bijeljine.

'Bijeljina bila prebukirana'

Uzvrativši da "izvještaj nije tačan" i da mu "nije poznato da se to dešavalo", Ljubojević je, zatim, rekao da se "preseljenje često dešavalo uz saglasnost Muslimana".

To je nazvao "humanim preseljenjem", u okolnostima kada je "Bijeljina bila prebukirana" zbog velikog broja srpskih izbjeglica, a "život izuzetno težak".

Tužiteljka je svjedoku je predočila i dokument po kojem je sam Karadžić pokrenuo istragu protiv Đurkovića, na šta je Ljubojević odgovorio da je "o tome bilo govora" kada je postao predsjednik opštine, ali da Đurković nikada nije bio osuđen ni za šta.

Na sugestiju optuženog Karadžića, Ljubojević je posvedočio i da "apsolutno nije tačno" da su vlasti odobravale djelovanje Đurkovića i učestvovale u iseljavanju.

Suđenje Karadžiću, optuženom i za genocid u Srebrenici, biće nastavljeno u idući ponedeljak, 25. marta, kada bi, po obavezujućem nalogu suda, u Karadžićevu odbranu trebalo da svjedoči general Vojske RS u penziji Radislav Krstić.

Haški tribunal je 2004. generala Krstića (64), koji je za vrijeme rata u BiH bio komandant Drinskog korpusa VRS, pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.

Početkom februara, Krstić je u sudnici odbio da svjedoči iz, kako je tvrdio, zdravstvenih razloga. Ljekarskim i psihijatrijskim pregledima, koje je naložilo sudsko vijeće, potom je utvrđeno da ne postoje medicinski razlozi koji bi Krstića sprječavali da svjedoči, a sudije su njegovo svjedočenje zakazale za 25. mart.

Ukoliko odbije da svjedoči, Krstić bi mogao biti optužen za nepoštovanje suda, za koje je zaprijećena kazna do sedam godina zatvora, globa do 100.000 eura ili obje.