Ko je stajao iza Đinđićevog ubistva?
Jedan od pripadnika tzv. "zemunskog klana" Miloš Simović, kojemu
je u ponedjeljak, zajedno sa Sretkom Kalinićem, počelo ponovljeno
suđenje za ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića, izjavio je da
će o političkoj pozadini atentata govoriti u posebnom postupku do kojega
će, kako je rekao, sigurno uskoro doći, prenose u utorak beogradski
mediji.
Na početku ponovljenog suđenja dvojici
pripadnika ''zemunskog klana" za ubojstvo srbijanskog premijera, Simović
je priznao da je sudjelovao u atentatu, kazavši kako je samo pet osoba
znalo za političku pozadinu tog atentata. Dodao je da o tome trenutačno
ne može govoriti jer bi ugrozio svoju sigurnost te da će o tome govoriti
u posebnom postupku.
Simoviću i Kaliniću sudilo se ranije za
isti slučaj u odsustvu, no nakon što je došlo do njihova uhićenja imaju
pravo na ponovljeno suđenje.
Po Simovićevim riječima, politička
pozadina atentata na Đinđića, osim njemu, bila je poznata i njegovu
bratu Aleksandru, vođama ''zemunskog klana'' ubijenim u sukobu s
policijom Mili Lukoviću i Dušanu Spasojeviću, kao i Miloradu Ulemeku
Legiji, također osuđenom za ubojstvo Đinđića.
"O ubojstvu
Đinđića razgovarao sam s tužiteljstvom i sada je na njima da se suoče s
istinom", kazao je Simović te dodao kako se "pouzdano zna da je bilo
političke opstrukcije kako bi se obustavila istraga o ubojstvu Đinđića".
U ponovljenom postupku sudu se obratio i Sretko Kalinić, koji
je ustvrdio kako je Đinđića ubio Zvezdan Jovanović, navevši kako je
nakon ubojstva s Jovanovićem i Lukovićem gledao televiziju te da je tom
prilikom Jovanović rekao: ''Jamčim da nije živ''.
Kalinić je
kazao kako nije imao nikakvu ulogu u ubojstvu Đinđića te zanijekao da je
sudjelovao u atentatu, navevši kako mu je Luković rekao da je Jovanović
"zveknuo premijera", a da je to potvrdio Jovanović.
Odvjetnik
Đinđićeve udovice Ružice Đinđić, Srđa Popović ocijenio je povoljnim
Simovićeve tvrdnje da zna puno o političkoj pozadini ubojstva i njegovo
spominjanje naručitelja kao i političke pozadine, dodajući kako se on,
očigledno u dogovoru s tužiteljima, u ovom trenutku drži prvobitne
optužnice.
Đinđić, koji je ubijen u napadu u dvorištu zgrade
srbijanske vlade 12. ožujka 2003., bio je prvi srbijanski premijer nakon
pada režima Slobodana Miloševića 2000. i dolaska na vlast Demokratske
opozicije Srbije (DOS), a za njegova mandata počeo je proces
demokratizacije srbijanskoga društva i korjenitih ekonomskih i
socijalnih reforma.
Đinđić je bio jedan od osnivača Demokratske
stranke (DS) u kojoj je bio predsjednik izvršnog odbora, a od siječnja
1994. do ubojstva i predsjednik stranke. Također je bio jedan od
veterana srbijanske oporbe i jedan od najistaknutijih vođa srbijanske
demokratske oporbe, koja je porazila Miloševićev režim na izborima rujna
2000. godine.
Zbog organizacije ubojstva premijera Đinđića u
svibnju 2007. osuđen je na 40 godina zatvora bivši zapovjednik negdašnje
Jedinice za specijalne operacije srbijanskog MUP-a Milorad Ulemek, a
kao izravni počinitelj ubojstva na 40 godina zatvora osuđen je i bivši
zamjenik zapovjednika te postrojbe Zvezdan Jovanović.
Presude
Ulemeku i Jovanoviću potvrdio je 29. prosinca 2008. srbijanski Vrhovni
sud u drugostupanjskom postupku, a potom i 24. studenoga 2009. u
trećestupanjskom postupku, predviđenom u slučaju osude na najviše
zatvorske kazne.
Vrhovni sud u prosincu 2008. potvrdio je i
prvostupanjske kazne na po 35 godina Aleksandru Simoviću, Ninoslavu
Konstantinoviću i Vladimiru Milisavljeviću, a kazne zatvora od po 30
godina potvrđene su Milošu Simoviću, Milanu Jurišiću i Branislavu
Bezareviću.
Sretku Kaliniću kazna je u drugostupanjskom postupku
smanjena s 35 na 30 godina zatvora, Dušanu Krsmanoviću s 30 na 20
godina i Željku Tojagi s 30 na 15 godina.
Ponovljeno suđenje
Simoviću i Kaliniću, uhićenima sredinom 2010., započelo je nakon što su
njih dvojica iskoristili svoje pravo na ponavljanje postupka obzirom da
im je suđeno u odsutnosti.
Presudu Đinđićevim ubojicama
nedostatnom smatraju vođe oporbenih stranaka LDP-a i Socijaldemokratske
unije, Čedomir Jovanović i Žarko Korać, te vođa Srpskog pokreta obnove
Vuk Drašković. Ističu kako Đinđićevo ubojstvo neće biti potpuno riješeno
sve dok ne budu otkriveni oni koji su pružali političku zaštitu
organizatorima i počiniteljima ubojstva.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.