Kako Obamina administracija vidi Jugoistočnu Evropu

Administracija Baracka Obame usredotočena je na stalni, intenzivan angažman u jugoistočnoj Evropi, kako bi se ta regija u cijelosti integrirala u Evropu i postala "zona demokratije, stabilnosti i prosperiteta", rekao je visoki dužnosnik State Departmenta u izjavi objavljenoj u ponedjeljak.

Demokratija, miroljubivost prosperitet

"Administracija ima specifičan pristup angažiranju u jugoistočnoj Evropi. Mi imamo viziju demokratske, miroljubive i prosperitetne regije i vjerujemo kako put ostvarenja te vizije za jugoistočnu Evropu vodi kroz integraciju u evropske političke i gospodarske institucije", rekao je pomoćnik državne sekretarke za Evropu Philip Gordon u govoru na Univerzitetu Harvard, koji je u ponedjeljak objavio State Department.

Regija jugoistočne Evrope je od vitalnog značaja za budućnost Evrope i zato je u središtu pozornosti i subjekt stalnoga, intenzivnog angažmana Obamine administracije, kazao je Gordon, prenosi Fena.

"Stabilizacija i integracija u Evropu područja od Jadrana do Crnog mora važan je cilj vanjskopolitičkog programa ove administracije", istakao je.

Također je ponovio prednost SAD-a konceptu "nedjeljive sigurnosti" u cijeloj Evropi, uključujući i Jugoistok, te ključnu važnost partnerstva s "jakom i sigurnom Evropom" za sigurnost i blagostanje SAD-a.

Bitna uloga Rusije

Tri strateška cilja Obamine administracije u odnosu na Evropu, po njegovim su riječima, "suradnja u suočavanju s globalnim izazovima, obnova konstruktivnijih odnosa s Rusijom i dovršetak povijesnog posla izgradnje demokratske, prosperitetne, ujedinjene i sigurne Evrope".

Govoreći o teškoj prošlosti ratova i sukoba na jugoistoku Evrope, Gordon je kazao kako su se i drugi dijelovi Evrope suočavali sa sličnim izazovima, te da se iskustva zapadne Evrope nakon Drugoga svjetskog rata podudaraju s iskustvima istočne Evrope nakon hladnog rata, prenosi Fena.

"Rješenje leži u transnacionalnoj saradnji i institucijama koje jamče prava građana, promiču gospodarske slobode, osiguravaju nepovredivost granica, te osiguravaju pouzdan forum za mirno rješavanje sporova", rekao je Gordon.

Ocijenivši da je regija jugoistočne Evrope "ostvarila ogroman napredak", te da je nakon decenije teškog rada ostvarena "dramatična politička i društvena preobrazba", Gordon je istakao da su zemlje regije sada na putu u "evropsku zajednicu političkih i ekonomskih sloboda".

Hrvatska najviše napreduje

Govoreći o napretku zemlja jugoistočne Evrope prema članstvu u Evropskoj uniji, on je na prvom mjestu istakao Hrvatsku, kao zemlju koja je daleko odmakla u pristupnim pregovorima s EU-om a 2009. je postala članica NATO-a, zajedno s Albanijom.

Istakao je da je Makedonija kandidat za članstvo u EU, ta da su Srbija i Albanija podnijele molbe za članstvo. Također je govorio o integraciji u NATO, pozivu u članstvo Makedoniji, čim se riješi spor oko imena s Grčkom, te članstvo Crne Gore u Akcijskom programu za članstvu u NATO-u.

Philip Gordon je kao primjer napretka posebno istakao "dramatične promjene u odnosima SAD-a i Srbije u proteklom desetljeću", od bombardiranja prije deset godina do posjeta potpredsjednika Joe Bidena 2009. i izražene spremnosti za partnerstvo, te za američku potporu Srbiji na putu u EU i NATO, prenosi Fena.

Lideri u BiH nespremni na promjene

Gordon je ukazao na problem nespremnosti političkih čelnika u Bosni i Hercegovini za nužne promjene u zadnje tri godine, što dovodi do zaostajanja zemlje na putu u EU i NATO. Istakao je spremnost SAD-a da u suradnji se EU-om "pomogne BiH na daljnjem putu".

Kosovo je istakao kao primjer postignuća ostvarenog u kratkom vremenu, pohvalivši "ogroman napredak u učvršćenju demokratcije, promicanju pomirenja, te konstruktivnoj ulozi u regionalnoj i međunarodnoj gospodarskoj suradnji".

Gordon je naglasio da, iako Međunarodni sud pravde (ICJ) tek treba donijeti svoje savjetodavno mišljenje o neovisnosti Kosova, da "SAD ostaje predan suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kosova", koje je do danas priznalo 65 zemalja.

Važno je riješiti spor Grčke i Makedonije

Pomoćnik američke državne sekretarke za Evropu govorio je i o "ulozi regionalnih sila, posebno Grčke i Turske" u razvoju i političkoj integraciji jugoistočne Evrope.

Posebno je priznanje odao "grčkoj viziji postizanja pune integraciju Balkana u Evropu do 2014., sto godina nakon početka Prvoga svjetskog rata", nazivajući to "divnim ciljem". Također je ukazao na važnost rješenja spora između Grčke i Makedonije oko imena potonje, što je zapreka ulasku Makedonije u EU i NATO.

Uz potvrdu američke podrške ulasku Turske u EU, prenosi Hina, Gordon je ukazao na važnost rješavanja spora grčke i turske zajednice na Kipru, uz potporu Atine i Ankare, u interesu dugoročne stabilnosti i napretka cijele regije.

radiosarajevo.ba