Iz izvještaja EU o Srbiji: Korupcija ne slabi, pritisak na medije raste

Srbija nije ostvarila ključni napredak u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija, što i dalje predstavlja glavnu prepreku za dalji napredak u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji (EU).

Ovo se navodi u najnovijem dokumentu Europske komisije, kojim se procenjuje napredak Srbije u poglavljima 23 i 24, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Reč je o dokumentu koji se izrađuje između dva godišnja izvještaja o napretku, koje Europska komisija objavljuje svake jeseni.

Europska unija izražava ozbiljnu zabrinutost zbog pojačanog političkog pritiska na pravosuđe, izostanka rezultata u procesuiranju korupcije na visokom nivou, sve učestalijih napada na novinare i pogoršanja izbornog okruženja.

U dokumentu se konstatuje da su studentski protesti i zahtjevi za odgovornošću vlasti obilježili protekli period, dok su istovremeno zabilježeni nasilni incidenti, pritisci na civilno društvo i medije, kao i ograničen napredak u sprovođenju reformi koje su ključne za nastavak europskog puta Srbije.

Reč je o jednom od najvažnijih dokumenata za svaku zemlju koja teži napretku u procesu europskih integracija, budući da predstavlja ključni element u pregovorima o članstvu.

Radio Slobodna Evropa (RSE) imao je uvid u ovaj dokument, koji je početkom ove sedmice bio predmet rasprave među diplomatama država članica Europske unije.

Domaća situacija je, prema navodima dokumenta, bila obilježena pojačanim tenzijama. Navodi se da je sloboda okupljanja uglavnom bila poštovana i da su protesti bili dozvoljeni, ali da bezbjednost učesnika nije uvijek bila zagarantovana, te da je zabilježeno više nasilnih incidenata usmjerenih protiv demonstranata i novinara. Ističe se da su do sada procesuirani samo neki od počinilaca.

"Kada je riječ o navodima o prekomjernoj upotrebi sile od strane policije tokom protesta, postupci su i dalje u toku, a do sada nije donijeta nijedna osuđujuća presuda protiv optuženih policajaca. Pritisak na organizacije civilnog društva i novinare je pojačan, uključujući kampanje blaćenja usmjerene protiv pojedinaca i organizacija koje se zalažu za vladavinu prava i borbu protiv korupcije", navodi se u dokumentu.

Dodaje se da su posmatrači lokalnih izbora u martu ove godine svjedočili nasilju u svim posećenim općinama, osim u jednoj. Oni su, između ostalog, zabilježili niz nepravilnosti, pogoršanje uslova za vođenje kampanje, navode o pritiscima na birače, kupovini glasova i zloupotrebi administrativnih resursa i službenih položaja u svrhu kampanje. Također je ukazano na dalje intenziviranje brisanja granice između države, lokalnih vlasti i vladajuće stranke, kao i na probleme u medijskom okruženju.

Pozivajući se na izvještaje međunarodnih posmatrača, dokument pozitivno ocjenjuje korake preduzete radi unapređenja integriteta biračkog spiska.

Non-paper Europske komisije o vladavini prava u Srbiji zaključuje da je prekomjerni pritisak na sudstvo i tužilaštvo "značajno povećan", što izaziva ozbiljnu zabrinutost.

Poseban dio dokumenta posvećen je pravosudnim zakonima usvojenim u januaru ove godine, za koje se navodi da su doneti po hitnom postupku, bez transparentnog i inkluzivnog procesa konsultacija.

Eksperti koji su učestvovali u izradi izvještaja ocjenjuju da ti amandmani negativno utiču na funkcionisanje Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK), slabe autonomiju tužilaštva i predstavljaju nepotrebno miješanje u postupanje u predmetima teškog i organizovanog kriminala.

"Pored toga, kao što je prethodno navedeno, povlačenje policijskih istražitelja iz operativnih grupa formiranih pri TOK-u, koje su uspostavljene kao istražni mehanizam u skladu sa članom 11 Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije, ometa tekuće istrage i umanjuje efikasnost istraga koje vodi TOK", navodi se u dokumentu.

U izvještaju se ocenjuje da bi Srbija bez odlaganja trebalo da postupi po preporukama Venecijanske komisije, ukidanjem ili suštinskom izmenom rešenja usvojenih u januaru 2026. godine.

Također se navodi da su pojedine odredbe usvojenih amandmana u suprotnosti sa ciljem ranijih ustavnih reformi, sprovedenih u okviru procesa pristupanja Srbije Europskoj uniji, a to je jačanje nezavisnosti sudstva i autonomije tužilaštva.

Kompletan tekst pročitajte na linku OVDJE.