Iskusni infektolog otkriva dvije najznačajnije karakteristike Covida-19

Sedamdeset dana od pojave koronavirusa u Hrvatskoj i nešto manje od njegova prodora u Splitsko-dalmatinski kanton još uvijek, svakako, nije dovoljan period za potpuno raščlanjivanje ponašanja koronavirusa, no neke pravilnosti ipak se već mogu pronaći.

S prve crte bojišta za tportal ih otkriva prof. dr. Ivo Ivić, specijalist infektolog u splitskoj bolnici, inače i predstojnik Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta u Splitu

"Virus zaista ima dvije jako izražene krajnosti: jednu da daleko najveći broj zaraženih, oko 80 posto, ima blagu infekciju ili je bez simptoma, što mu omogućava da se 'sakrije' i da se lako prenosi među ljudima ako nisu podvrgnuti strogom protuepidemijskom ponašanju odražavanja socijalne distance.

Ako ga usporedimo s gripom, navikli smo se da je u gripi daleko veći broj bolesnika s jasnim simptomima poput visoke temperature i kašlja nekoliko dana, nego u slučaju koronavirusa. Na taj način kod gripe već sama bolest djeluje donekle protuepidemijski jer bolesna osoba ostaje u kući i ne širi infekciju", objašnjava dr. Ivić za tportal.

"Druga neobičnost jest da virus, za mlađe i zdrave ljude tako dobroćudan, ako pogodi imunološki slabije osobe - a ponajprije ljude s kroničnim bolestima i visoke životne dobi - uzrokuje izuzetno tešku bolest i smrtnost koja je, kako sada izgleda, i deset puta veća nego smrtnost istih skupina ljudi zaraženih virusom gripe. Što se virus slobodnije širi, izglednije je da će ova osjetljiva skupina biti zahvaćena u većem broju, što onda rezultira i velikim umiranjima kakva smo vidjeli u Italiji ili Španjolskoj, koje očito nisu provodile dostatne mjere socijalne distance", dodaje ovaj infektolog.

Puno je, dakako, nepoznanica - pa tako i period u kojemu zaražene osobe mogu širiti virus.

"Da, to je treća neobičnost - produženo izlučivanje virusa i nakon što se povuku simptomi, pa čak i ako se radilo o infekciji bez simptoma. Koliki će se udio inficiranih ponašati na ovaj način, još uvijek nije poznato i za to će biti potrebna opsežnija populacijska istraživanja, ali i više iskustva s ovom bolesti", kaže dr. Ivić.

Splitsko-dalmatinski kanton s okruglih 500 zaraženih osoba na neslavnom je prvom mjestu u državi, a KBC Split u jednom trenutku imao je gotovo stotinu hospitaliziranih osoba, po čemu je bio i najopterećenija bolnica u Hrvatskoj.

Ovog ljekara, koji je ujedno zamjenik pročelnika Klinike za infektologiju, zamolili smo da opiše tipično stanje bolesnika; u medijima su se naime pojavila različita svjedočenja nekih koji ni nakon 45 dana ne uspijevaju dobiti negativan test, a rekorder je navodno bio pozitivan čak 90 dana.

"Kad govorimo o težini i duljini trajanja simptoma, onda bismo bolesnike mogli podijeliti u tri skupine: oni koji imaju vrućicu bez upale pluća, potom bolesnici s upalom pluća bez potrebe za nadoknadom kisika ili im je kisik kratko potreban te bolesnici s teškom upalom pluća kojima je potreban respirator za održavanje života. Trajanje simptoma u prvoj skupini je od tri do pet dana, u drugoj skupini od jedan do dva tjedna, a u trećoj skupini tri i više tjedana, uz visoku smrtnost", kaže dr. Ivić.

"Trajanje simptoma i izlučivanje virusa ne moraju se vremenski pratiti, osobito u ovoj najtežoj kategoriji bolesnika koji mogu prestati izlučivati virus, ali još uvijek biti teško bolesni jer su teške upale pluća u velikoj mjeri posljedica imunološkog odgovora koji je virus prethodno pokrenuo te koji može trajati i nakon nestanka virusa. Osim toga, vrlo je izgledno da ćemo u nekih bolesnika moći govoriti o trajnom oštećenju plućne funkcije nakon što ozdrave od akutne faze bolesti, odnosno infekcije", zaključuje sugovornik tportala.