Intervju | Milorad Pupovac o odnosima u Hrvatskoj i regiji: Ovo ne sluti na dobro...

Serija incidenata u Zagrebu i Splitu, uključujući marširanje crnokošuljaša i skandiranja "Hrvatska, nezavisna država" uoči Dana srpske kulture u glavnom gradu Hrvatske uvečer 7. novembra, nekoliko dana ranije prekidanje programa Dana srpske kulture u prostorijama Gradskog kotara Blatine u Splitu, kao i jučerašnje, 8. novembra, okupljanje i poruke sa splitske rive, izazivaju ozbiljne tenzije u društvu našeg zapadnog susjedstva.

To se, kako smo mogli vidjeti, po sistemu spojenih posuda reflektira i na odnose u regiji. Tim povodom za portal Radiosarajevo.ba govori Milorad Pupovac, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i član Hrvatskog sabora, otvoreno iznoseći zabrinutost odnosima u Hrvatskoj, ali i regiji.

Radiosarajevo.ba: Kako vidite događaje koji su se ove sedmice desili u Hrvatskoj?

Pupovac: To je teško gledati dobro i teško gledati pozitivno. Zbog toga što ta vrsta manifestiranja netolerancije, iskazivanja govora mržnje i zastrašivanja, pa i poticanja na nasilje – brine ne samo pripadnike srpske nacionalne manjine, nego i drugih manjina.

Ali, isto tako, brine sve one koji smatraju da je neophodno sačuvati toleranciju u društvu, da je neophodno sačuvati zakonitost i da je neophodno sačuvati Ustav i njegove vrijednosti.

Radiosarajevo.ba: Što bi bila adekvatna reakcija vlasti, po Vama?

Pupovac: Očekujemo da vlasti ne toleriraju takve pojave. Jer, oni koji šire govor mržnje i potiču na nasilje, sasvim sigurno ne mogu biti tolerirani. Očekujemo da one koji su najodgovorniji za to sankcionira i, naravno, očekujemo da se ubuduće više vodi računa da ni u političkim govorima, ni u nekim drugim vrstama javnih nastupa nema onoga što može inspirirati ili poticati ljude koji preuzimaju sebi za pravo da kažu što je kultura, a što nije, da budu neka vrsta cenzora. Ili da nastavljaju targetirati, ciljati srpsku nacionalnu manjinu, njezine programe, njezine organizacije, predstavnike kao dio glavnog cilja koji će sadržavati neku vrstu produljenog stanja koje podsjeća na poratno ili unutar-ratno stanje.

Radiosarajevo.ba: Koliko se unutarnja dinamika odražava na politiku RH u regiji?

Pupovac: Sasvim sigurno da to što se dešava u jednoj zemlji bivše Jugoslavije (...) ima svoje posljedice i u drugima. Tako da, ako se nešto loše događa u Hrvatskoj, to može biti primjer nekima da se loše događa i u Srbiji ili nekim drugim dijelovima bivše zajedničke zemlje, kao i obrnuto.
Iz tog razloga mi se čini da je dosta važno da Hrvatska, kao zemlja članica EU, kao zemlja koja uživa povjerenje unutar Unije, zaustavi ove procese, zaustavi ovo skretanje krajnje udesno i otvaranje prostora za ekstremnu desnu politiku. I ovo mi se čini ovoga trenutka najvažnijim političkim izazovom za hrvatski politički život i hrvatske političke predstavnike.

Radiosarajevo.ba: Kako u ovom smislu vidite odnose u regiji?

Pupovac: Nema nikakve sumnje da bi zemlje u regiji trebale otvorenije i više surađivati.
I da bi politička suradnja između Zagreba, Sarajeva i Beograda trebala biti mnogo bolja nego što jest. U nekim fazama, kao što je sada, te suradnje, nažalost, nema. Razloga za to sasvim sigurno ima više.

Ali, nadam se da će se ovo u Republici Hrvatskoj zaustaviti i nadam se da će Hrvatska otvoriti svoj interes za dijalog i unapređenje suradnje, uključujući i ovakve stvari. Dakle, uključujući smanjivanje netolerancije, smanjivanje konflikata u političkoj sferi. Uključujući i to da se više radi na tome da ekstremne pojave – kakvih ima dosta – koje su se posljednjih 10–15 godina snažno obnovile, budu stavljene pod kontrolu.

Radiosarajevo.ba: Kada se pogleda situacija u regiji, sva ta događanja u državama bivše Jugoslavije, koliko je to za Vas jedna vrsta déjà vua, na već proživljeno, viđeno – rast netolerancije, izraza mržnje, nespremnosti na dijalog. Kamo to vodi? Koliko Vas to brine, s obzirom na iskustvo iz 1990-ih?

Pupovac: Teško je reći da to mene ne brine, a siguran sam da to brine mnoge ljude.
Da porast netolerancije unutar zemalja bivše Jugoslavije, da ekstremizacija politike, uključujući konflikte, jest nešto što ne izgleda dobro, a ponekad i ne sluti na dobro! Održavanje neke vrste ratnih retorika, ratnih poruka, sasvim sigurno je nešto što ne može biti jamstvo za neku vrstu perspektivnih odnosa. I odnosa koji su opušteni i koji mogu kod ljudi proizvesti neku vrstu bezbrižnosti. To nije tako...