Hrvatski sabor donio odluku: Radioaktivni otpad ide na granicu sa BiH

Hrvatski sabor je u ponedjeljak, 15. decembra, po hitnom postupku donio Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kojim se osigurava regulatorna osnova za izgradnju odlagališta otpada iz Nuklearne elektrane Krško, ali i domaćih bolnica te industrije, a preferentna lokacija je Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Kako tvrde, Zakonom o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada osigurava se prostorno-plansko utvrđivanje lokacije Centra te uslovi provedbe zahvata u prostoru, a preferentna je lokacija Čerkezovac na Trgovskoj gori, na kojoj se planira izgraditi nova građevina za skladištenje radioaktivnog otpada iz NE Krško i rekonstruirati postojeće skladišne građevine za skladištenje radioaktivnog otpada nastalog na teritoriju Hrvatske, javlja Hina.

Kako su naveli, Zakonom se stvaraju i preduslovi za procjenu utjecaja Centra na okoliš na lokaciji Čerkezovac, kao i njegovu izgradnju ako zahvat bude utvrđen prihvatljivim za okoliš.

U skladu sa međudržavnim ugovorom sa Republikom Slovenijom, Hrvatska treba preuzeti svoju obavezu osiguravanja zbrinjavanja polovice nisko i srednje radioaktivnog otpada nastalog u NE Krško.

Ovim potezom su osigurani preduslovi za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na samoj granici sa Bosnom i Hercgovinom, što je godinama predmet spora između dvije države.

Odluka u Hrvatskoj da se radioaktivni otpad skladišti u bivšoj kasarni Čerkezovac postoji još od 1999. godine, a 2013. godine je utvrđena kao konačna lokacija.

Međutim, tek 2019. godine počinju ozbiljne reakcije iz naše države na odluku Hrvatske da radioaktivni otpad smjesti na granicu sa našom državom. Počelo je sa protestima lokalnog stanovništva, a zatim i reakcijama iz RS, koja je kompletan pojas na toj lokaciji proglasila Nacionalnim parkom.

Međutim, to Hrvatsku nije puno doticalo, a Bosna i Hercegovina tek sa nekoliko godina zakašnjenja je formirala stručni i pravni tim, a nakon toga i koordinacijski. Ipak, četiri godine od formiranja, održano je svega nekoliko sastanaka tima na kojima nisu postignuti skoro nikakvi rezultati.

Hrvatsku, kao što je to istaknuto, nije puno doticala zabrinutost lokalnog stanovništva iz BiH, kao ni sve češće i žešće reakcije vlasti. Najviši zvaničnici te zemlje su nekoliko puta isticali da je pitanje Trgovske gore za njih završena stvar i da svoju odluku neće mijenjati.

Uzalud su bili i apeli ekologa i ekoloških udruženja, ne samo iz BiH, već i iz Hrvatske, koja su pokušala da kroz inicijative, peticije i simbolične performanse "natjeraju" rukovodstvo Hrvatske da barem razmisli o promjeni lokacije.

Iz Hrvatske su često isticali primjer odlagališta niskog i srednjeg radioaktivnog spektra 30 kilometara od Zagreba, gdje nisu primjećene posljedice. Ipak, ovdje je riječ o skladištu koji se nalazi nekoliko stotina metara od sliva rijeke Une te direktnoj izloženosti za oko 250.000 stanovnika.

Kako je jednom prilikom i sam Andrej Plenković, premijer Hrvatske, istaknuo, najvažnije za njegovu vladu je da ne budu pokretani nikakvi međunarodni sporovi, što se jasno može protumačiti kao vjera u pogrešnost odluke o skladištenju na Trgovskoj gori, ali i vjera da će antidržavni i antiracionalni elementi iz ionako nakaradnog sistema u našoj državi za interese Hrvatske blokirati svaku mogućnost pokretanja međunarodnog spora.

Sam Plenković je obećavao da do 2028. godine neće biti odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Obećanje je dato u Sarajevu prije dvije godine, a sa usvajanjem Zakona u Saboru čini se kako se u Hrvatskoj trude da ubrzaju izgradnju centra za odlaganje radioaktivnog otpada na mjestu koje je samo 850 metara vazdušnom linijom udaljeno od Bosanskog Novog.