FOTO: Novosađanin gaji biljke stare 45.000 godina

U arheološkoj bašti ispred Muzeja Vojvodine rastu biljke koje su ljudi i njihovi rođaci jeli od 45.000 godina p.n.e. pa do 17. vijeka i početka poljoprivrede. Zasluge za to idu arheobotaničaru (stručnjak koji traga za ostacima hrane iz praistorije, odnosno nekim zagorelim ručkom domaćice iz davnina) Aleksandru Medoviću.

"Pre tri godine uspeo sam da uzgojim jednozrnu pšenicu. Ona je počela da se kultiviše prije 8.000 godina za vreme kulture zbog koje je naša civilizacija opstala. Ne donosi puno ploda, ali je izdržljivija od današnje, koju su nam doneli Rimljani. Njen gluten nije opasan, pa je idealna za, recimo, Novaka Đokovića", priča Medović.

Potom je posadio i dvozrnu pšenicu - fizalis, koja uvozi iz Perua, a raste svuda oko nas, te trnjiku, odnosno njegov najstariji nalaz u Vojvodini, piše 24sata.rs

"Ugljenisanu koščicu trnjike našao sam kada smo istraživali Petorvaradinsku tvrđavu. Ovu biljku su jeli neandertalci pre 45.000 godina", nastavlja Medović, pokazujući pored nje i praistorijski grašak.

Medović je otkrio i iskonsku ljubav Vojvođana prema pivu.

"Na nalazištu kod Mošorina našli smo tragove pravljenja piva stare 4.500 godina. Kakvi su bili ukus i jačina, nismo otkrili", smatra naš sagovornik.

Sa mališanima iz osnovnih škola Muzej radi projekat „Botanika pre princeza i vitezova“. Tako će deca otkriti da je princeza spavala na praistorijskom grašku, koji je za razliku od današnjeg mekanog jako tvrd, pa možda i nije bila toliko razmažena.

Iako bi neko teško u to poverovao, no ovaj naučnik trenutno juri zrno kukolja i nigde ne može da ga nađe, mada poslovica govori drugačije.