Filip Vujanović: Bosna i Hercegovina je ključ budućih odnosa na Zapadnom Balkanu

Bečki samit zvaničnika Zapadnog Balkana koji će se održati krajem augusta ima dvostruku vrijednost, s jedne strane ta vrijednost je politička, a s druge strane ekonomska, poručio je u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency (AA) Filip Vujanović, predsjednik Republike Crne Gore.

On je podsjetio da je prije tri godine konstituiran proces Brdo - Brijuni gdje su Hrvatska i Slovenija kao države iz Evropske unije, iz sastava bivše Jugoslavije, preuzele obavezu da promoviraju države Zapadnog Balkana u političkom i ekonomskom smislu i da omoguće da se ubrza proces evropskih integracija, ali i da se EU kroz Komisiju i njene fondove, banke i države članice snažnije ekonomski veže za region i osigura realizaciju regionalnih projekata.

I u jednom i u drugom smislu, smatra predsjednik Vujanović, prvo na samitu u Sloveniji kada je bio predsjednik Francuske Francois Hollande, na samitu u Dubrovniku gdje je bila njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i na samitu u Budvi gdje je bio austrijski predsjednik Heinz Fischer, i jedna i druga dimenzija su vrlo forsirane i ocijenjene kao veoma važne za region.

"Nakon samita u Sloveniji bio je sjajan samit u Berlinu i cijeli je samit dobio karakter berlinskog procesa gdje je s jedne strane ohrabrena regionalna saradnja, gdje su ohrabreni dobrosusjedski odnosi, i gdje je u političkom smislu ta dobrosusjedska i regionalna saradnja označena osnovom ubrzanja evropskih integracija. To je važno. Dobili smo poruku iz Berlina da što više međusobno sarađujemo, da smo što bliži, jer od toga značajno zavisi proces evropskih integracija. S druge strane, traženo je da se fokusiraju projekti koji su prioritet", kaže Vujanović.

Nakon toga je, navodi, bio jedan dobar samit prošle godine predsjednika vlada i ministara za vanjske poslove i ekonomiju u Bruxellesu gdje su određeni projekti, prije svega, saobraćajne i energetske infrastrukture, koji bi kroz pomoć EU i evropskih banaka bili pomognuti u finansiranju.

Jadransko-jonski autoput i gasovod

"Za sada je određena milijarda eura pomoći koja se uglavnom može upotrijebiti za neke feasibility studije i neke projekte koji bi se pripremali u svojoj realizaciji. Svi ti projekti regionalne saradnje imaju vrlo visoku težinu, a sve države regiona imaju mali finansijski potencijal. U tim projektima forsirani su oni saobraćajne infrastrukture, jer je region Zapadnog Balkana loše saobraćajno povezan. Region ima dobre energetske potencijal,e pa su forsirani i energetski projekti regionalne saradnje", istaknuo je Vujanović.

U projektima saobraćajne infrastrukture posebno, naveo je, najveće mjesto pripada projektu jadransko-jonskog autoputa. On povezuje zemlje jadransko-jonske regije, odnosno Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku i ima odličnu konekciju s Kosovom i Makedonijom, što je njegova posebna vrijednost.

"Praktično cijeli region jadransko-jonskog prostora se izvanredno povezuje. S druge strane, izvanredno se povezuje sa Zapadnom Evropom i sa treće također važne strane, dobija se na samom prostoru Mediterana jedna odlična saobraćajnica. Šta je problem? Problem je u finansijama. Ni Hrvatska, ni Bosna i Hercegovina, ni Crna Gora, ni Albanija, pa ni Grčka nemaju finansijske potencijale da dovrše dionice koje su uglavnom kroz Hrvatsku u manjoj, a u ostalim prostorima u većoj mjeri nezavršeni dio autoputa. Tu podrazumijeva da taj Jadransko-jonski autoput dobije rekao bih neke male građevinske preciznosti, prije svega, u trasi, Hrvatska - BiH - Crna Gora i Albanija, ali da iznad svega da se vidi kako će se finansirati", ocijenio je Vujanović.

On je naglasio da postoji interesiranje evropskih fondova i banaka za finansiranje, jer "niti jedna država pojedinačno budžetski to ne može izdržati".

"Mislim da taj projekat treba biti prioritetan. Nije kratkoročan, ali je on nesumnjivo nužan. Jadransko-jonska autocesta je presudno važna za povezivanje saobraćajno svih zemalja. Ona ima 1.550 kilometara i kroz Crnu Goru je 95 kilometara. Ona će povezati taj prostor i napraviti implikativni efekat koji je vrlo vrijedan", zaključio je predsjednik Crne Gore.

U domenu energetskih projekata, prema njegovim riječima, prioritet je Transjadranski gasovod (TAP).

"Tu nećemo imati posebne izdatke. To je gasovod koji je međukontinentalni, koji je gasovod Azije i Evrope, koji je u decembru 2013. godine u Azerbejdžanu dobio učešće jadransko-jonskog dijela gasovoda koji obuhvata sjevernu Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku i koji se nadovezuje na TAP vezan s Azerbejdžanom do Grčke i prema Italiji. On osigurava našim zemljama vrlo jeftin energent, osigurava mogućnost da zaposlimo mnogo ljudi na njemu i osigurava šansu da one zemlje koje su u tranzitu ostvare tranzitni prihod iz njega, a to se odnosi na Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, i da u suštini dobijemo jeftin energent bez velikih državnih ulaganja", navodi Vujanović.

Ističe da će tu biti ulaganja velikih kompanija te da je iza tog projekta, prije svega, azerbejdžanski Socar. Smatra "da neće biti ozbiljnih problema u finansiranju".

"Evropska komisija je stala iza tog projekta na samitu u Azerbejdžanu, u Bakuu, u decembru 2013. Tada je tamo bio komesar EU za energetiku Gunther Oettinger, predstavnici vlada svih država i predsjednici država. Oni su promovirali u Azerbejdžanu taj projekat kao projekat vijeka Azerbejdžana koji ima ogromni potencijal prirodnog gasa i koji će se realizirati. To treba da iskoristimo kao region i treba da iskoristimo tu mogućnost da bi Crna Gora konektovala sebe za prostor sjeverne Italije", cijeni Vujanović.

Predsjednik Crne Gore ističe kako bi bilo značajno postavili podmorski kabal i dobiti mogućnost da se koristi regionalni elektropotencijal koji je strašno moćan na prostoru Crne Gore, BiH i Srbije i da se zatim transferira prema Italiji i prodaje po vrlo povoljnim uvjetima. Taj prostor sjeverne Italije, cijeni Vujanović, ima visoke "potrebe za tim energentom i cijena je vrlo prihvatljiva".

Hidropotencijali razvojna šansa

"Moramo ponuditi i to možemo učiniti značajno finansijski potencijalima naše tri elektroprivrede, Crne Gore, BiH i Srbije, da se napravi dalekovod prijenosa električne energije. On bi s jedne strane osigurao da se hidropotencijali bolje koriste, a s druge strane osigurao bi snabdijevanje električnom energijom na prostoru sve tri države za domaće stanovništvo. To jeste veliki i važan projekat. On ulazi u projekte takozvane žute zone: mislim da su to projekti koji su sa tim stepenom izvjesnosti u svojoj projektnoj izvedbi da su praktično mogući za realizaciju odmah", ukazao je predsjednik Crne Gore.

Projekat dalekovoda 400 kilovata između Pljevalja, Višegrada i Bajine Bašte je, kako je naveo Vujanović, već krenuo u jednom dijelu od Tivta do Pljevalja koji Elektroprivreda Crne Gore s talijanskim partnerom radi u procesu vezivanja Crne Gore od sjevera do juga.

"Vjerujem da je 2016. godina i njen kraj godina u kojoj bi realno mogao taj dalekovod da se završi. On ima svoju visoku relativnu cijenu, ali mislim da se ne treba u cjelini finansirati iz sredstava EU, nego da domaće elektroprivredene kompanije imaju značajan finansijski potencija za to. Vjerujem da je to ono što zavisi od nas. Kao što od nas ne zavisi Jadransko-jonska autocesta, mislim da ovo zavisi od nas. Treba s jedne strane da izgradimo prijenosni sistem - dalekovod, a s druge strane da iskoristimo svoje zajedničke hidroenergetske potencijale", ocijenio je Vujanović.

Pokrenuta inicijativa tri vlade o zajedničkom, kako je kazao, "listingu hidroenergetskih potencijala koje treba zajednički da radimo - Srbija, BiH i Crna Gora", a radi se o projektima neiskorištenih hidropotencijala.

"Tu moramo zajednički donijeti odluku, zajednički da krenemo u gradnju. Mislim da nam i tu stoje na raspolaganju fondovi Evropske banke, gdje ćemo svakako lako naći partnera u stranim i državama i kompanijama koje bi investirale u hidroenergetske potencijale. U Crnoj Gori već imamo jedan važan projekat bilateralnog sporazuma Crne Gore - Turske i Slovenije gdje se dogovaramo da naši hidropotencijale u Crnoj Gori radimo u partnerstvu sa Turskom i Slovenijom", naglasio je Vujanović.

Kaže da "zna da i u BiH i Srbiji postoji raspoloženje da se angažiraju razne kompanije i države". Misli da koliko je problem saobraćajne infrastrukture sa aspekta finansiranja problematičan, toliko je taj listing energetskih objekata i iskorištenje njih, prije svega, hidropotencijala za realizirati moguć u kratkom vremenu.

NATO, novi impuls za evropske integracije

"Očekujem da će Bečki samit dati i neki dodatni impuls i ohrabrenje, pozvati evropske fondove, banke i kompanije da se angažiraju na tim projektima. Mislim da su elektroenergetski potencijali velika šansa regiona. Sada imamo mogućnost da dajemo transfer električne energije prema Italiji i mislim da to prosto treba iskoristiti", naveo je Vujanović.

On smatra da bi ulazak njegove države, ali i Makedonije i BiH, u NATO bi predstavljao "beskrajno mnogo".

"Mislim da ulazak sve tri države je ohrabrenje evropskih integracija za koje u sve tri države gotovo da postoji konsenzus. Vi nemate za NATO integracije toliki stepen, da kažem, gotovo konsenzualne podrške u parlamentima i unutar javnosti, ali za evropske integracije imate. Niko vam iz EU neće reći da su to povezane integracije, ali svi koji razumiju integracione procese konstatirati će da su to kompatibilni procesi", poručio je Vujanović.

Kada država okonča proces pristupanja NATO-u, smatra Vujanović, značajno se približila EU.

"Iskreno mislim da niti jedna država koja sljedeća bude ulazila u EU neće uči ako nije članica NATO-a. To je nešto što vam diplomatski niko neće reći, ali što diplomatski između redova možete da pročitate i što u nekim razgovorima imate kao implicitnu poruku. Moramo da ubrzamo NATO integracije da bismo ubrzali evropske integracije. Očekujemo u Crnoj Gori da ćemo ove godine dobiti poziv, mislimo da će on biti ohrabrenje za rješenje makedonsko-grčkog spora, zbog kojeg je blokirana Makedonija, i da će biti ohrabrenje za BiH da se unutar onoga što su pitanja NATO integracija ubrza dogovor unutar države. Mislim da je važno da se ubrza da bi BiH bila što bliža NATO-u. Želim iz sve snage da naš primjer poziva bude ohrabrenje i Makedoniji i BiH i računam da će to biti i ohrabrenje evropskim integracijama", ocijenio je Vujanović.

On je na pitanje o tome šta Bruxelles u smislu EU integracija Zapadnog Balkana može da učini, kazao kako to može biti prije svega u sferi ekonomije, u smislu da regionalni projekti koje je ponudila Berlinska konferencija budu realizirani preko kompanija u EU, evropskih fondova i banaka, kako bi se podigao "nivo životnog standarda građana, da se osiguraju novi radni angažmani i radna mjesta i bolje plaće i da da se napravi jedan bolji kvalitet života u tim državama".

Kada EU to uradi, "mi ćemo onda lakše ostvariti političke procese pristupanja i onda ćemo manje da zavisimo od toga šta su politički tokovi briselskog očekivanja" i napominje: "Kao što znate, za pet godina neće biti proširenja i mislim da je dobro da se koncentriramo i fokusiramo na ekonomske projekte."

Pitanje Sutorine nepotrebno uzrokovalo zastoj u odnosima BiH i Crne Gore

Zanimalo nas je da li je pitanje Sutorine, dijela teritorije u blizini granice Crne Gore i BiH, nakon verifikacije sporazuma o granici između dvije zemlje u Predsjedništvu BiH, zatvoreno.

"Apsolutno smo zatvorili pitanje granica s Bosnom i Hercegovinom. Ja se veoma radujem tome jer je iza zatvaranja tog pitanja bio šestogodišnji proces utvrđivanja granične linije. On je završen uz potpunu saglasnost svih onih koji su učestvovali u njemu. Imali smo jedan blagi zastoj u našim odnosima zbog pitanja Sutorine, koji smo prevazišli odlukom Predsjedništva BiH. Krajem mjeseca učinit će se potpis tog ugovora o granici u Beču, na poziv predsjednika Heinza Fischera, iz čega vidite kako EU shvata ozbiljnost tog pitanja. I zbog nas i zbog regiona, ali i zbog odnosa EU, predsjednik Austrije pozvao je da se to učini u Beču. Mislim da je to sjajna poruka i EU i, prije svega, ozbiljnost nas kao dvije države, Crne Gore i BiH", naveo je Vujanović.

Dodao je kako je Sutorina "jedno pitanje koje je na određeni način iznenadno i nepotrebno zakompliciralo i uzrokovalo zastoj u odnosima dvije države".

"Budimo objektivni imali smo poruku i Bruxellesa i Washingtona o tome i imali smo poruke koje su iskazane kroz poziv austrijskog predsjednika Heinza Fischera da to što prije riješimo, što oni u EU doživljavaju kao sjajan dopinos mogućnosti da se jednom ozbiljnom politikom sporazumijemo. Mislim da smo napravili jedan izvanredan čin i vrlo bi se radovao da se unutar BiH postigne i konsenzus realnosti o tome. Veoma žalosti to što vidim da nadalje postoji jedna, rekao bih, manja grupa dijela javnog mnijenja koja to ne razumije i koja tome ne daje vrijednost, i integracionom uspjehu, a i uspjehu bilateralne saradnje", smatra Vujanović.

Zanimalo nas je da li to znači da je BiH "izgubila" odugovlačenjem procesa zbog pitanja Sutorine.

"Mislim da je izgubila i BiH i da smo izgubili zajedno. Odnosi Crne Gore i BiH su bili bez otvorenih pitanja i sa otvorenim prostorom saradnje. Kada se otvorilo to pitanje Sutorine, ono je manje u BiH, a mnogo više u Crnoj Gori, doživljeno kao neprijatnost. Bila je neprijatnost doživljaja na nivou cijele Crne Gore, ali je bila posebna neprijatnost na nivou Herceg Novog i svih tih ljudi u Sutorini koji su bili vrlo uznemireni, koje su posjećivale televizijske i radio ekipe, novinari koji su od Sutorine napravili pitanje koje objektivno nema tu vrijednost, ali u smislu Crne Gore, imalo je veliki značaj", konstatirao je Vujanović.

To je bio razlog, naglašava, da u dogovoru sa predsjednikom Vlade, Skupštine i ministrom vanjskih poslova odloži potpisivanje ukaza o imenovanju ambasadora u BiH, dok je BiH povukla svog ambasadora iz Podgorice.

"Ali, to je već arhivirana priča. Sada je ja doživljavam, što ću naravno u Beču i reći, kao sjajnu priliku da promoviramo da smo jedno osjetljivo pitanje zajednički riješili na jedan način koji podiže nivo povjerenja prema Crnoj Gori i BiH, i opet nas vraća u realnu poruku: da Crna Gora i BiH više nemaju nikakvih otvorenih pitanja. Zato bih volio da se i unutar BiH ta priča u javnosti zatvori, jer ona ne pridonosi dobru u BiH. Vidio sam tu besmislenu inicijativu da se ispita postupanje članova Predsjedništva BiH unutar Parlamentarne skupštine BiH", rekao je Vujanović.

Ipak, pitali smo predsjednika Vujanovića da li je BiH izgubila dio prava na svoj teritorij u Sutorini, o čemu se pričalo proteklih mjeseci.

"Po sebi je priča besmislena. Kada smo se priznali u granicama u kojima smo se priznali, a to smo učinili mi priznanjem BiH, a BiH priznanjem nas, mi smo utvrdili te granice. Taj proces dogovora o graničnoj liniji je samo tehnički proces u kojem trebate utvrditi da li ta linija ide sa jedne ili druge strane 50 ili 100 metara unutra ili spolja. Doživljavam ga kao jedan proces operativnog utvrđenja granične linije koji nema nikakav poseban značaj.  Moram reći da on dugo traje, šest godina se vodio i za nas je bilo, ne iznenađenje, nego šokantno kada se sa nivoa potpisanog sporazuma iz BiH od predstavnika sva tri naroda koja su učestvovala u tom procesu dogovaranja otvorilo jedno pitanje koje je po sebi besmisleno", rekao je Vujanović.

Za Crnu Goru, naveo je, "postoji, ne Badinterova komisija nego Badinterova arbitraža koja je u smislu granica tražila da se ranije granice utvrde kao granice novih država i gdje je BiH u tom smislu obavijestila Badinterovu arbitražu i navela da to prihvata".

"Mislim da je to pitanje otvoreno na štetu naših odnosa, vjerujte, prije svega, na štetu BiH. Mi nemamo unutar Crne Gore mnogo pitanja koja su međunarodno interesantna zbog kojih su reflektori međunarodne zajednice usmjereni prema nama. BiH, nažalost, ima. Mislim da joj to pitanje dodatno nije trebalo i vrlo sam zahvalan da je Predsjedništvo BiH ratificiralo, verificiralo i dalo saglasnost na sporazum. Očekujem da će i Parlamentarna skupština BiH učiniti to u jednom kratkom roku, jer sam potpis u Beču ima jednu posebnu težinu", poručio je Vujanović.

Zanimalo nas je da li će sporne dijelove granice Crna Gora uskoro riješiti i s Hrvatskom, posebno u oblasti Prevlake, na jugu.

"Ne očekujem. Mislim da je teško napraviti međusobni dogovor Crne Gore i Hrvatske. Mi pokušavamo od 2002. godine. Tu postoji dogovor da se ide na Međunarodni sud pravde u Haagu. Taj dogovor podrazumijeva da se dvije države dogovore o nadležnosti tog suda i da predaju takozvani pristupni sporazum, da se dogovore oko predmeta spora i da postignu saglasnost oko izvršenja odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu. Mi već izvjesno vrijeme, pošto smo utvrdili da se ne možemo dogovoriti o granici, jer smo od početka imali utvrđen granični spor o privremenom režimu, već 13 godina imamo dogovor između dvije države koji nismo realizirali, da idemo što prije prema Međunarodnom sudu pravde u Haagu. Očekujem da će se to desiti, ali ne mislim opet da će biti tako brzo", smatra Vujanović.

Granični sporovi su prema ocjeni crnogorskog predsjednika, uvijek vrlo neprijatni. Podsjetio je da se raspad bivše Jugoslavije dogodio zbog pitanja granica i teritorija, te da je bila Haška konferencija, koja nije prošla, a predlagala je da svaka država bude nezavisna.

"Kamo sreće da se to učinilo. Bio je jedan sjajan prijedlog Alije Izetbegovića i Kire Gligorova da se napravi unutar preostalih država, mimo Slovenije i Hrvatske, pokušaj da se nastavi neka konfederalna zajednica. Cijeli spor u suštini je bio spor oko teritorija. Budimo iskreni, bio je spor oko teritorija BiH i znamo između koga i na koji način. Mislim da je upućena poruka da pitanje granica ima najveći stepen senzitivnosti i najveći stepen opasnosti. Zato ovom dogovoru sa BiH i Kosovom dajem izuzetan značaj i mislim da je on na dobrom putu ka novom ambijentu i političkoj atmosferi u regionu, jedan novi doprinos stabilnosti regiona", kazao je u intervjuu za Anadolu Agency Filip Vujanović.

Ipak, za njega, sporazumi o granicama sa BiH i Kosovom imaju historijsku vrijednost i da nose značajnu poruku o dobrosusjedskim odnosima i saradnji u regionu.

"Pomenuli ste Prevlaku, znate da postoji spor između Hrvatske i Slovenije, da postoje drugi sporovi između bivših jugoslovenskih država. Mislim da su ova dva sporazuma od historijske vrijednosti kao poruka regionu da se o osjetljivim pitanjima sada dogovaramo, a ne dižemo tenzije", poručio je Vujanović.

BiH je ključ budućih odnosa na Zapadnom Balkanu

Iako više ne postoji opasnost od sukoba kakve smo gledali u prošlosti u regionu, činjenica je da i dalje postoje određene varnice. Stoga nas je interesiralo gdje je mjesto od kojeg ovisi stanje na Zapadnom Balkanu.

"Mislim da je ključ u Bosni i Hercegovini. Mislim da odnosi na prostoru Zapadnog Balkana, prije svega, zavise od odnosa Bošnjaka, Srba i Hrvata. A ti odnosi se reflektira najočitije, najsnažnije i najvidljivije u Bosni i Hercegovini. Ja sam uvjeren da će i Beograd i Zagreb podržati suverenitet Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina mora da ostane suverena država, jer je to prosto garancija one stabilnosti u sigurnosnom smislu o kojem sam govorio. Mislim da međunarodna zajednica nikada neće dozvoliti da BiH izgubi svoj međunarodni suverenitet", izjavio je Vujanović.

Poruka te vrste, smatra, bila je odluka UN-a da BiH bude nestalna članica Vijeća sigurnosti, "kao jedna država koja je bremenita problemima, koja ima svoje unutrašnje nedaće koje svi želimo da se riješe, dobila je status nestalnog člana Vijeća sigurnosti i funkcionirala kao predstavnik ukupnog regiona".

"BiH kroz našu opciju treba da bude međunarodno suverena država koja će biti ekonomična i integraciono efikasna. Ona sada nije ni ekonomična ni integraciono efikasna. Kao država je skupa, a kao integracioni mehanizam vrlo spora. Unutar BiH, među dva entiteta i tri naroda, treba da se nađe način kako će BiH biti i jeftinija kao država koja je sada veoma skupa sa brojnom administracijom koja u Evropi ne postoji i vrlo spora država u integracionim procesima. S druge strane, jednako važno je kako će se osigurati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta", smatra predsjednik Crne Gore.

U tom smislu, poručuje Vujanović, dvije dimenzije BiH se moraju poštovati - njen suverenitet i ravnopravnost tri konstitutivna naroda i entiteta.

"Nije to, naravno, lako. Lako je to reći i iz Beograda, Zagreba, Podgorice, Bruxellesa, svih adresa. Znamo da je BiH pretrpjela u raspadu bivše Jugoslavije najviše, da je najviše ljudi stradalo, da je sa tog prostora najviše izbjeglica, da su materijalna razaranja bila najteža, da je jedna država bogata potencijalima - vodom, električnom energijom, rudama, turističkom ponudom, ljudskim potencijalima - pretrpjela najviše štete. Mislim da je najveća odgovornost na liderima unutar BiH da se postigne dogovor u BiH o ovim pitanjima o kojima sam govorio i da više nema sumnje da su Beograd i Zagreb, Podgorica manje je tu bitna, pristalice očuvanja suvereniteta BiH i da su veliki pobornici kroz Dejtonski sporazum i garancije da se osigura da BiH bude i jeftina država i integraciono efikasna, a da s druge strane ispoštuje svoja tri konstitutivna naroda i da ispoštuje poziciju entiteta", stav je predsjednika Vujanovića.

Naveo je da "računa da će ono što su benefiti razvoja i integracija biti snažan motiv da se unutar BiH postigne dogovor".

"Da se vratim na početak svoje priče: kada se postigne dogovor u BiH onda je lako Zagreb i Beograd imati za podršku i onda smo riješili pitanje, ne sigurnosti i stabilnosti, jer nema rizika da se ugrozi mir. Mislim da mi definitivno više nećemo ponavljati greške iz prošlosti, ali ima potrebe da se dobrosusjedski odnosi dovedu do tog sadržaja, jer oni nisu sada takvi", naveo je Vujanović.

Afirmiranje vrijednosti građanske države

Zanimalo nas je koliko se u regiji može iskoristiti primjer Crne Gore, kao države sa brojnim etničkim zajednicama i manjinama koje žive u miru i slozi, za izgradnju boljih međunacionalnih odnosa i povjerenja.

"Mi smo, i to sa posebnim zadovoljstvom ističemo, ne bez realne podloge i argumenata država potpune harmonije naroda i potpuno afirmiranog principa vrijednosti građanske države. Crna Gora je građanska država. Ljudi koji žive u njoj su, prije svega, građani Crne Gore, a onda ih ja doživljavam kao Crnogorce, Srbe, Bošnjake - muslimane, Albance, Hrvate, pri čemu smo, ja mislim i to uvijek govorim, osigurali ustavni mehanizam i njegovu implementaciju, da se narodi koji su manjinski osjećaju potpuno ispunjenim u svojim manjinskim pravima. Vi ta prava morate da unapređujete, morate da učinite sve da se oni osjećaju u Crnoj Gori poštovanim do kraja, uvaženi u svakom svom sadržaju", naveo je Vujanović. 

Dodao je da u tom smislu gaje izuzetno dobre odnose s Albanijom i Kosovom, što je važno za Albance, izuzetno dobre odnose sa Srbijom, što je važno za Srbe, izuzetno dobre odnose sa Sarajevom i BiH, što je važno za Bošnjake - muslimane u Crnoj Gori.

"Mislim da je to bitno i za ukupni ambijent. Pomenut ću, kada su u pitanju Bošnjaci, izuzetno dobre odnose sa Turskom. Turska ima dobru konekciju sa ovim prostorom iz svih razloga, i istorijskih, ali i ekonomskih. Mi smo ponosni na svoje odnose sa Turcima i Turskom jer mislimo da je to dobro. To je doživljeno od jednog broja naših Bošnjaka, koji Ankaru doživljavaju kao jednu finu konekciju i dobar most, i mislim da smo napravili dobru atmosferu koju treba čuvati i unapređivati. Ja ne vidim da postoji rizik da se naš međunacionalni odnos i harmonija na bilo koji način poremeti, ali to jeste stalna dužnost, da radimo u korist unapređenja odnosa, ne godišnje, mjesečno, nego dnevno", smatra Vujanović.

Predsjednik Crne Gore je podsjetio kako su svi predstavnici nacionalnih manjina u Crnoj Gori bili za suverenu Crnu Goru, za evropske integracije i za NATO integracije.

"Oni jesu veliko bogatstvo Crne Gore. Mi ni s jednom manjinom - Bošnjacima - muslimanima, Albancima, Hrvatima - nemamo problem. Naprotiv, oni su posebno bogatstvo, kapital, vrijednost i dragulj Crne Gore i mi smo posebno ponosni što se održavaju korektni odnosi sa njihovim matičnim državama", poručuje Vujanović.

Dobra politička i ekonomska saradnja s Turskom

Zanimalo nas je i koliko Turska može pomoći u integracionim procesima Crne Gore, posebno u NATO, ali i ekonomskom saradnjom.

"Beskrajno mnogo nam Turska može pomoći. Turska je beskrajno utjecajna, beskrajno moćna zemlja za okvire ovoga regiona, nazovimo ga, Jugoistočne Evrope. To je važna članica NATO-a, izuzetno bitna i u potencijalu vojske i u budžetu, i u svojoj poziciji u NATO-u. Veoma bitan promotor vrijednosti NATO-a za naš region. Tu vrstu pomoći Turske smatram dragocjenom i nezamjenjivom. Mislim da, a i u mojim kontaktima sa tadašnjim premijerom i sadašnjim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i ranije predsjednikom Abdullahom Gulom, te sadašnjim premijerom i ranije ministrom za vanjske poslove Ahmetom Davutogluom, smo imali od njih kao region nesumnjivo snažnu podršku u NATO integracijama i nesumnjivo iskrenu. Ni u jednom trenutku nisam osjetio da je to neka politička odluka koja sadrži neko očekivanje bilo koje vrste. Turska je shvatila sasvim iskreno da je to doprinos stabilnosti zemalja na Balkanu, da je to doprinos vrijednosti NATO-a i afirmacija politike proširenja i, budimo iskreni, snaženju bilateralnih odnosa s Turskom", kazao je Vujanović.

Istaknuo je kako su u Crnoj Gori veoma zainteresirani za te bilateralne odnose, kao i da je Turska kapitalno važan partner Crne Gore.

"Ponosni smo na te odnose s Turskom, ja sam izuzetno ponosan na njih. Ja sam imao sa svim liderima Turske, i imam, izvanredne odnose. Sa predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom sam imao sjajan sastanak nedavno, a i na više manifestacija multilateralnih izvanredne razgovore. Mi ga očekujemo u Crnoj Gori sa nestrpljenjem i vrlo se radujemo da se skoro politička situacija u Turskoj učini jasnom sa aspekta formiranja vlade i sa aspekta funkcionisanja izvršne vlasti, jer imamo obećanje predsjednika Erdogana da će doći u Crnu Goru. Ja tada očekujem jedan moćan biznis forum. Mi smo imali najmoćniji biznis forum s predsjednikom Gulom. Ovaj će biti, ja sam siguran, još moćniji znajući da je u međuvremenu napravljeno dobro iskustvo turskih kompanija u Crnoj Gori. Ja sam uvjeren da će tim ljudi iz biznisa koji dođe sa predsjednikom Erdoganom napraviti novu promociju ekonomskih veza s Crnom Gorom. Sve su bile sjajne", poručio je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

Istaknuo je da "nema turskog projekta, partnerstva, investicije, koji nije uspio". Navodi primjere turskih kompanija koje su ušle u privatizaciju, koje su napravile partnerstvo - jedna kompanija je napravila najbolje partnerstvo na nivou općina, privatno-javno partnerstvo s glavnim gradom Podgoricom, a ističe i primjer Gintaša koji ima sjajan hotelski i trgovinski centar.

"Mi smo beskrajno zadovoljni ekonomskim odnosima s Turskom i mislimo da ta dijaspora s ovog cijelog prostora, koja je moćna u Turskoj, može pomoći. Može da bude dobar promotor dobre saradnje s Turskom i dobrih ulaganja. Mi nemamo sa Turskom negativnih efekata i iskustava, odnosno da je ijedna kompanija napravila, da upotrijebim taj kolokvijalni termin, neki faul. Sve su se ponašale veoma odgovorno. Moram reći, ohrabrene od turske države. Neke kompanije, budimo krajnje iskreni, ne bi ovdje ušle, a neke ne bi ostale da iza toga nije stala turska država", poručio je Vujanović.

Put preko Šćepan Polja ponižava obje države

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović jučer se u Tivtu susreo s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, koji je u Crnoj Gori boravio u neslužbenoj posjeti.

"To je priprema za Bečki samit, koji će u svom političkom dijelu, imati potpis ugovora o granici između BiH i Crne Gore ,i to je politička poruka. Mislim da je ona izuzetno vrijedna: obznanili smo neke detalje bečkog sastanka u političkom smislu i u ekonomskom smislu ćemo podržati projekte koje dvije vlade treba da zajednički afirmiraju: govorio sam o njima - to su projekti saobraćajne i energetske infrastrukture. Veoma sam radostan zbog neformalnog susreta s predsjedavajućim Čovićem, kojeg već godinama znam. Mi smo u raznoraznim komunikacijama uvijek beskrajno dobro sarađivali", rekao je Vujanović.

Navodi da "ima sjajnu saradnju s članovima predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem: sa Mladenom sam se vidio u Trebinju, imali smo odličan sastanak, s Izetbegovićem sam bio u Srebrenici gdje smo se sreli i razgovarali - mislim da je naš politički odnos, odnos korišćenja saradnje u smislu bliskih prijatelja".

"Imamo mnogo toga što možemo da uradimo. Mislim da je put kroz Šćepan Polje, ne bih rekao samo sa aspekta turističke i trgovačke razmjene, nego i sigurnosti građana, na jednom nivou koji nas ponižava kao dvije države. Moramo da vidimo, ako treba da pokušamo pomoć i podršku za taj put, podići na veći nivo. On je imao i saobraćajnih udesa od kojih su neki bili i katastrofalni sa više žrtava. Mislim da je to prosto jedan od najlošijih međudržavnih puteva koji imamo u regionu, a na najatraktivnijoj lokaciji jer prolazite izvanrednom ljepotom i kanjonima, a s druge strane, idete sada tim putem kao nekim putem visokog sigurnosnog rizika", poručio je Vujanović.

S druge strane, zaključuje u ekskluzivnom intervjuu za AA Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore, u odnosima s BiH nisu dovoljno iskorištene mogućnosti naučne i kulturne saradnje.

"Očekujem da to Predsjedništvo BiH i predsjednik Crne Gore i dvije vlade premijera Mile Đukanovića i Denisa Zvizdića afirmiraju i mislim da ide finim pravcem".