EU ponovo traži obustavu novca Srbiji: U pismu se pominju rektor, izbori i Bratina

Poslanici Europskog parlamenta iz grupacije Zelenih i Obnovimo Europu pozvali su jučer, 8. aprila na hitnu i jasnu reakciju Europske komisije zbog pogoršanja situacije u Srbiji, urušavanja vladavine prava, demokratskih standarda i osnovnih prava, uz ocjenu da odgovor iz Brisela treba da uključuje i obustavu finansiranja.

Poseban akcenat europoslanika je na postupanju srpskih vlasti prema Univerzitetu u Beogradu i rektoru Vladanu Đokiću, kao i na nedopustivim izjavama ministra Borisa Bratine. Istina je da ovo nije prvi put da se Vučićevom režimu "prijeti" obustavom isplate sredstava iz europskih fondova. Štaviše, finansije su već zaustavljene, jer su dobili samo dio novca iz reformske agende, a prema riječima sagovornika sad je jasno da će se pritisak na Europsku komisiju samo pojačavati.

U pismu upućenom predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen i Kolegijumu komesara, poslanici Europskog parlamenta Vladimir Prebilič i Sandro Goci upozorili su da nedavni događaji u Srbiji označavaju značajnu eskalaciju erozije demokratskih normi, prenosi nova.rs.

Posebna zabrinutost izražava se zbog policijskih akcija na Univerzitetu u Beogradu, uključujući pretrese, uzimanje internih dokumenata i javno ciljanje rektora Vladana Đokića.

"Te akcije, koje su emitovane u direktnom prenosu provladinih medijia, predstavljaju jasan pokušaj zastrašivanja akademskih institucija i ućutkavanja kritičkih glasova", navodi se u saopćenju Europske demokratske partije i dodaje:

"Zemlja kandidat za članstvo mora poštovati standarde autonomije univerziteta, pravičan postupak i vladavinu prava, a ono što se događa u Srbiji je "duboko nespojivo sa europskim standardima".

U pismu Europskoj komisiji se oštro osuđuju nedavne izjave ministra informisanja i telekomunikacija Srbije Borisa Bratine, koji je predložio da policija upotrebi smrtonosnu silu protiv studenata, tražeći hitnu ostavku ministra.

U saopćenju europaralamentarci pružaju podršku rektoru Univerziteta u Beogradu Vladanu Đokiću i studentskom pokretu, čiji zahteve za odgovornošću, transparentnošću i poštovanjem demokratskih principa smatraju legitimnim.

"Jedini kredibilan put napred predstavlja organizovanje slobodnih i poštenih izbora, ali oni se ne mogu održati pod sadašnjim uslovima", poručili su poslanici i pozvali Komisiju na jasan stav, uključujući obustavu finansiranja Srbiji dok se ne sprovedu konkretne i provjerljive reforme posebno kada je riječ o biračkom spisku i pravilnom funkcionisanju Regulatornog tela za elektronske medije. Potreban je jasan, čvrst i hitan odgovor kako bi se održale europske vrijednosti i podržali građani Srbije u njihovoj težnji ka demokratiji i vladavini prava", zaključuju poslanici.

Na istu stvar u februaru ove godine upozorila je komesarka EU za proširenje Marta Kos.

Sve je teže Briselu da nađe argumente za Srbiju

Ona je tada rekla da bi EU mogla da uskrati sredstva iz paketa od 1,6 milijardi eura kredita i grantova namenjenih Srbiji, nakon što je Beograd usvojio set pravosudnih zakona na predlog poslanika SNS Uglješe Mrdića.

"Ove izmjene narušavaju povjerenje. Postaje sve teže onima u Briselu koji su spremni da se ide napred sa Srbijom, da iznesu argumente u prilog tome", navela je Kos u komentarima poslatim Reutersu.

Nešto slično Kos je rekla i prošlog mjeseca, posle susreta sa predsjednicom Skupštine Anom Brnabić. Ona je istakla da je tokom ovoog susreta izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog poteza vlasti u Srbiji koji ugrožavaju nezavisnost pravosuđa i istakla da EU očekuje da primjena novih zakona o pravosuđu bude privremeno odložena.

"Obavijestila sam predsjednicu Skupštine da je u toku procjena da li Srbija i dalje ispunjava uslove za isplate iz finansijskih instrumenata Europske unije", navela je Kos i pozvala na prekid napada na organizacije civilnog društva i novinare.

Podsjećanja radi, najambiciozniji finansijski paket Europske unije za region predstavlja Plan rasta za Zapadni Balkan. Ukupna vrijednost paketa iznosi šest milijardi eura. Četiri milijarde u obliku povoljnih kredita, dok su dvije milijarde bespovratna sredstva. U prošloj godini, Srbija je dobila samo "pretfinansiranje", odnosno oko 111 miliona eura, što je sedam posto ukupnih sredstava izdvojenih za našu zemlju. Za isplatu punog iznosa, Srbija je trebalo da ispuni sedam reformskih koraka, međutim, do sada je u potpunosti ispunila samo tri. Europska komisija je zbog toga odlučila da iznos prve isplate umanji, a preostali iznos biće isplaćen tek nakon što Srbija ispuni i ostale predviđene reformske obaveze. Odobrena sredstva se odnose na reforme sprovedene u drugoj polovini 2024. godine.

Ne treba zanemarivati moć Europskog parlamenta

Komentarišući ovu situaciju, kao i novi apel na Europsku komisiju da konačno oštrije reaguje na dešavanja u našoj zemlji, Vladimir Međak iz Europskog pokreta u Srbiji kaže da nikako ne treba zanemarivati moć Europskog parlamenta.

"Prije godinu i po dana, 30 poslanika iz EU parlamenta je poslalo pismo Ursuli von der Leyen, ali ona se na to oglušila. Međutim, tad je komesar bio Oliver Varhelji", kaže Međak, aludirajući na to da je Varhelji čovek mađarkog premijera Viktora Orbana, koji je vrlo blizak vlastima u Srbiji.

"Sada, kada je Marta Kos komesarka, pisma iz Europskog parlamenta i rezolucije koje dolaze iz Europskog parlamenta će biti mnogo, mnogo jasnija. Znači, sada će parlament pitati Komisiju da objasni svoje postupke, tako da, u ovom trenutku i uključenost parlamenta ima mnogo veću težinu nego što je imala prije godinu i po dana u prethodnoj Europskoj komisiji. Pored toga, vi sad imate nekoliko država članica koje su izrazito negativno nastrojene prema tome šta se dešava u Srbiji" kaže Međak.

Međak posebno ističe i da se dodatni pritisak vrši i na Europsku narodnu partiju da razmotri isključivanje SNS iz članstva.

"To je zapravo ključna tačka zašto ponašanje Europske komisije nije drugačije. Na čelu EK je Ursula von der Leyen, koja je takođe dio Europske narodne partije, čiji je dio i Aleksandar Vučić. To je taj nivo, da tako kažem, neki način čuvanja, s tim što ga oni sad više ne podržavaju, ali nisu spremni ni da traže način kako da se izvrši veći pritisak na njega", zaključuje Međak.