Elma Zukorlić o nesuglasicama BANU-a i BNF-a: Najviše štete se nanosi bošnjačkom narodu

Nesporazumi između vodstva institucija koje je osnivao rahmetli muftija sandžački Muamer ef. Zukorlić, također utemeljitelj Stranke pravde i pomirenja (SPP) i potpredsjednik Skupštine Srbije, koji je umro u novembru 2021. godine, izazvale su iznenađenje, ali i brojne reakcije kako u BiH i Sandžaku, tako i u regionalnoj javnosti.

Tim prije zbog imena aktera koji su svoje nesporazume pokušaju rješavati u javnosti, ali i uključivanja dijela Islamske zajednice u Srbiji. Sve se dešava u zadnjoj trećini mjeseca ramazana, kada se muslimani inače nastoje suzdržati od rasprava, a pogotovo teških riječi.

Rat saopćenjima

Tako je Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) najprije izdala saopćenje u kojem je upozorila da Bošnjačka nacionalna fondacija (BNF), koja se, također, vezivala uz Zukorlićevo ime, "samoinicijativno i samovoljno prestala biti u funkciji bošnjačkog i bosanskog nacionalnog programa, koju su joj prvotno propisali prvi osnivači".

"Direktor BNF-a Abdurrahman Kujević nema pravo da ubuduće u ime Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti prikuplja bilo kakve donacije u domovini i svijetu", naveli su iz BANU-a.

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji oštro je osudio navode iznijete u saopćenju Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Na ovo saopćenje žestoko je odgovorio Mešihat IZ u Srbiji pod vodstvom muftije Mevluda Dudića.

"Mešihat Islamske zajednice u Srbiji najoštrije osuđuje neistinite i tendenciozne tvrdnje izrečene u nepotpisanom saopćenju na memorandumu Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti od 12. aprila 2023. godine kojim se javnost dezinformiše da je, navodno, Bošnjačka nacionalna fondacija samoinicijativno prestala biti u funkciji bošnjačkog i bosanskog nacionalnog programa, te da predsjednik Upravnog odbora BNF-a hfz. Abdurrahman ef. Kujević više nema pravo u ime BANU prikupljati donacije u domovini i inostranstvu", odgovorili su iz Mešihata.

Predstave u javnosti

Obavijestili su javnost da Kujević ima punu podršku Mešihata u svojstvu osnivača Fondacije, te od BANU zahtijevaju javno izvinjenje i traženje halaluka što su u mjesecu ramazanu "plasirali neviđenu fitnu i uz njegovo ime oljagali autoritet muftije i Islamske zajednice".

Na Mešihatovo saopćenja BANU je reagirao novim saopćenjem koje ovaj put potpisuje Mustafa ef. Cerić kao predsjednik Skupštine BANU i predsjednik Senata BANU.

"Pitanje Bošnjačke nacionalne institucije (BNF-a) i BANU-a nije pitanje ni za Mešihat Islamske zajednice ni za tebe kao predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i muftije u Sandžaku", poručio je, uz ostalo, Cerić Dudiću.

Tragom ovih nesuglasica za portal Radiosarajevo.ba govori Elma Elfić Zukorlić, supruga rahmetli Zukorlića, te pomoćnica ministra prosjvete, nauke i tehnološkog razvoja Vlade Srbije i profesorica na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru.

"Sve institucije koje su osnovane i razvijane tokom života akademika Muamera Zukorlića imale su za cilj da služe interesima bošnjačkog naroda ne pojedincima i njihovim interesima. U posljednjih godinu i pol dana imali smo na sceni različite predstave koje nisu išle u prilog jedinstvu Bošnjaka, već suprotno tome", govori Elfić Zukorlić za portal Radiosarajevo.ba.

Potreba za zajedništvom

Upozorila je na ozbiljne posljedice ovakvih događaja.

"Činjenica je, da sve one na način na koje su osnivane, ne mogu funkcionisati jedna bez druge, i da sa ovakvim istupanjima i međusobnim napadima podjednaka šteta se nanosi institucijama, pojedincima, ali ponajviše Bošnjačkom narodu kojem nove podjele zasigurno neće donijeti nikakvo dobro u ovom turbulentnom periodu u kojem se nalazimo i kada je zajedništvo i sloga uslov opstanka na prostorima Balkana", upozorava naša sagovornica.

Ukazala je da mjesto za rasprave nije javni prostor, već upravo institucije u ime kojih pojedinci istupaju.

"Znajući sve aktere u ovoj priči, njihove prijateljske odnose, kapacitete, bogate profesionalne karijere i rezultate na poljima na kojima su djelovali ali njihove zajedničke borbe tokom svih ovih godina, mjesto ovoj raspravi ne treba da bude u javnom prostoru već unutar institucija, koje ih trebaju svakog na svoj način, jer živimo u periodu gdje su najveći kapital ljudi i institucije", zaključila je Elma Elfić Zukorlić.