Države bivše Jugoslavije dužne 112 milijardi eura

Vanjski dug Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine premašio je 112 milijardi eura, dok je Jugoslavija uoči raspada dugovala “tek” 22 milijarde dolara

Državni dug i ukupan vanjski dug

Na prvu loptu mogli bismo izvoditi računice o tome za koliko su puta ove četiri države nasljednice uspjele da nadmaše jugoslovenski vanjski dug ili samo za Hrvatsku koja je rekorderka sa 44 milijarde eura vanjskog zaduženja, piše Slobodna Dalmacija.

I tako bi se previdjela bitna stavka - jugoslovenski vanjski dug bio je potpuno državni, dok u današnjim vanjskim dugovima njenih nasljednica uz državu sudjeluju i svi ostali sektori.

„Vanjski dug Jugoslavije bio je, ustvari, državni dug jer je privreda bila društvena i nije usporediv sa današnjom strukturom duga. Okviran iznos vanjskog duga Jugoslavije iznosio bi oko 22 milijarde dolara, ali bilo kakva aproksimacija sa eurima bila bi netačna“, kaže za SD Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistkinja Svjetske banke.

Danas u 44 milijarde eura hrvatskog vanjskog duga na državu otpada 5,2 milijarde ili oko 12 posto tog zaduženja, dok gotovo polovinu čini dug preduzeća, nebankarskih finansijskih institucija, privrednika..., a oko 23 posto vanjskog duga napravile su banke.

Srbija i BiH pozvale MMF

Da bi lakše prebrodile krizu, lani su Srbija i BiH pozvale u pomoć Međunarodni monetarni fond. Srbiji je prošle godine BDP pao 2,9 posto, a za ovu joj godinu analitičari predviđaju blagi rast.

Slovenci su krajem prošle godine nakupili 39 milijardi eura vanjskog zaduženja, a njihovi ekonomisti ukazuju da je udio države u tom dugu bio 34 posto ili 13,3 milijarde eura.

Oni upozoravaju da se lani državni vanjski dug udvostručio i nastavi li tako rasti, za tri godine bi Sloveniji mogao da zaprijeti grčki sindrom sa padom sistema javnog finansiranja, kočenjem razvoja zbog velikog pada kreditnog rejtinga i troškova servisiranja duga.

Dok je udio kompletnog slovenačkog vanjskog duga u njenom bruto domaćem proizvodu (BDP) krajem prošle godine iznosio 111,4 posto, hrvatski čini 97,7 posto BDP-a. Kao kriterij visoke zaduženosti, ali ne i prezaduženosti, uzima se veličina duga u BDP-u od preko 80 posto, i više od 220 posto izvoza.

Strmoglavi pad BDP-a

Pad BDP-a u BiH iznosio je četiri posto, a za ovu godinu se prognozira rast od jedan posto. Hrvatski BDP je lani pao 5,8 posto, a analitičari mu za ovu godinu prognoziraju 0,9 posto pada. Najviše realne stope pada od 7,8 i sedam posto zabilježene su lani u Sloveniji i Crnoj Gori. Ali, Slovenija je u međunarodnoj trgovini visoko integrirana, što je platila padom izvoza i BDP-a, ali će stoga njen oporavak biti znatno brži nego u drugim državama bivše Jugoslavije, jer je više vezan za glavne trgovinske partnere.

Hrvatska je i po tom drugom kriteriju od prošle godine u kategoriji visokozaduženih jer joj inostrani dug čini 273 posto izvoza koji je važan kao glavni izvor prikupljanja sredstava za otplatu duga.

slobodnadalmacija/radiosarajevo.ba