Crnoj Gori se zakomplikovao ulazak u EU: Pet država traži dodatne provere, problem i Ratko Mladić

Crna Gora suočava se s odgodom zatvaranja novih pregovaračkih poglavlja s Evropskom unijom, nakon što više država članica još nije dalo saglasnost za nastavak procesa. Time je doveden u pitanje plan Podgorice da do kraja godine završi pristupne pregovore i otvori put ka članstvu u EU 2028. godine.

Prema informacijama podgoričkog lista 'Dan', koji se poziva na nezvanične diplomatske izvore iz Bruxellesa, Nizozemska je zatražila pauzu u daljem napredovanju Crne Gore prema EU, uz obrazloženje da su potrebne dodatne analize i dosljednija primjena evropskih standarda. Tom zahtjevu su se, prema istim navodima, pridružile Hrvatska, Estonija, Litvanija i Latvija.

Radio Slobodna Evropa, pozivajući se na Vijeće EU, objavio je da Crna Gora tokom septembra neće zatvoriti nijedno novo poglavlje, iako se ranije razmatrala mogućnost da na međuvladinoj konferenciji budu privremeno zatvorena četiri poglavlja. Zvaničnik Vijeća EU rekao je da se intenzivno radi na pripremi odluka, ali da je odgađanje prije svega posljedica nedostatka vremena potrebnog državama članicama da završe nacionalne procedure. Kako je naveo, riječ je uglavnom o tehničkim pitanjima koja zahtijevaju opsežne unutrašnje konsultacije.

Sporne reakcije nakon smrti Ratka Mladića

Diplomatski izvori koje citira RSE navode, međutim, da razlozi odgađanja nisu isključivo tehničke prirode. Prema tim izvorima, na stav pojedinih država članica utjecalo je i ponašanje dijela crnogorskih političara nakon smrti i tokom sahrane Ratka Mladića, koji je pred međunarodnim sudom osuđen za genocid i druge ratne zločine.

Hrvatska vlada ranije je osudila saučešće koje je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio povodom smrti presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, ocijenivši taj postupak "neprihvatljivim i protivnim vrijednostima na kojima počiva Evropska unija". Zagreb je poručio da će tokom pristupnih pregovora nastaviti insistirati na ispunjavanju svih kriterija, uključujući suočavanje s prošlošću, procesuiranje ratnih zločina, poštovanje presuda međunarodnih sudova i dobrosusjedske odnose.

Prema nezvaničnim diplomatskim informacijama koje je objavio "Dan", države koje traže dodatne provjere smatraju da je prije novih odluka potrebno detaljnije ispitati ispunjava li Crna Gora ključne kriterije. Isti izvor navodi da među članicama postoje različiti stavovi o nastavku pregovora, zbog čega termin naredne međuvladine konferencije zasad nije izvjestan.

Nova mogućnost već krajem septembra

Informacije o nastavku procesa nisu potpuno usaglašene. Dok RSE navodi da u septembru neće biti novih zatvaranja poglavlja, podgorička 'Pobjeda' objavila je mogućnost da se nova poglavlja ipak zatvore krajem naredne sedmice.

Zvanični termin međuvladine konferencije, kao ni saglasnost svih 27 država članica za taj korak, zasad nisu potvrđeni. Ukoliko dogovor ne bude postignut, nova prilika za zatvaranje poglavlja mogla bi se otvoriti u oktobru. Zvaničnici EU istovremeno naglašavaju da rad na usaglašavanju pregovaračkih pozicija nije zaustavljen.

Otvorena pitanja sa Hrvatskom

Najnovija odgoda dolazi u trenutku kada Crna Gora pokušava riješiti niz otvorenih bilateralnih pitanja s Hrvatskom. Ona već duže vrijeme opterećuju odnose dvije susjedne zemlje, a posebno se povezuju s poglavljem 31 koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku.

Među otvorenim pitanjima su razgraničenje na moru, vlasništvo nad školskim brodom "Jadran", ratna odšteta, nestale osobe iz ratova devedesetih te položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Hrvatska je ranije izrazila nezadovoljstvo i rezolucijom o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen, koju je crnogorski parlament usvojio u junu 2024. godine. Zagreb je taj potez ocijenio politički motiviranim i štetnim za dobrosusjedske odnose, dok su inicijatori rezolucije tvrdili da predstavlja izraz poštovanja prema žrtvama.

Glavni pregovarač Crne Gore s EU Predrag Zenović izjavio je početkom septembra da Hrvatska, uprkos otvorenim pitanjima, nije blokirala cjelokupan pristupni proces. Izrazio je očekivanje da će intenzivni razgovori sa Zagrebom omogućiti i zatvaranje poglavlja 31, uz stav da bilateralna pitanja ne bi trebala automatski prerasti u blokadu evropskih integracija.

Crna Gora zatvorila 18 od 33 poglavlja

Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Posljednja međuvladina konferencija održana je 14. jula, kada su zatvorena poglavlja 8, koje se odnosi na politiku konkurencije, i 29, koje obuhvata carinsku uniju.

Vlada premijera Milojka Spajića planira preostalih 15 poglavlja zatvoriti do kraja decembra, kako bi tokom 2027. godine bila završena procedura potpisivanja i ratifikacije Ugovora o pristupanju, a Crna Gora mogla postati članica Evropske unije 2028. godine.

Ministrica evropskih poslova Maida Gorčević izjavila je tokom posjete Litvaniji da Podgorica nastavlja provoditi reforme potrebne za završetak pregovora.

"Finaliziramo svoje reforme kako bismo do kraja godine zatvorili preostala pregovaračka poglavlja", rekla je Gorčević, dodajući da Crna Gora očekuje finalizaciju Ugovora o pristupanju u prvoj polovini 2027. godine.