Vlada Hrvatske uvela mjere: Umjesto 77%, plin će poskupjeti u prosjeku za 16%

Ažurirano 7. aprila u 17.26: Promijenjen naslov i prenešen kompletan tekst s portala Index.hr. U prethodnom tekstu nije objavljena informacija iz drugog dijela Indexovog članka o tome da je Vlada Hrvatske uvela mjere kojima je povećanje cijene plina za kućanstva svedeno na 16% u prosjeku, umjesto predviđenog povećanja od 77%. Izvinjavamo se čitateljima i čitateljicama.

Nove cijene plina za kućanstva u Hrvatskoj vrijede od 1. aprila. Cijenu plina u Hrvatskoj regulira Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a na zadnjoj sjednici Upravnog vijeća odredila ju je za razdoblje od 1. aprila 2022. do 31. prosinca 2022.

Prema početnim najavama, utvrđenima na sjednici Upravnog vijeća 7. marta, cijena plina je trebala u prosjeku narasti za 77 posto (bez PDV-a). Najmanji bi rast bio na području Rijeke, 62 posto, a najveći na području Daruvara, od čak 89 posto.

Za rast cijene plina je odgovorno povećanje cijene nabavke sirovine na europskom tržištu plina, zbog čega trgovci plinom posljedično nabavljaju plin po značajno višim cijenama nego što je bio slučaj u prethodnim godinama. Rast veleprodajne cijene plina se nužno morao odraziti i na rast maloprodajne cijene plina.

Trošak nabave plina je prema podacima HERA-e narastao sa 16.96 EUR/MWh na 41.08 EUR/MWh i njegov udio u krajnjoj cijeni plina za kućanstva, koji još uključuje troškove opskrbe plinom i distribucije plina, narastao je s 55 posto na 74 posto.

Vlada uvela nove mjere da ograniči rast cijene plina

Izgleda da je i prije same službene odluke o rastu cijene plina vlada bila upoznata s problematikom, tj. HERA je obavijestila vladu prije same sjednice Upravnog vijeća. 16. marta, prije HERA-ine objave, vlada je predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, a koji uključuje potpore za trošak plina kućanstvima, porezna rasterećenja, socijalne naknade za građane u riziku od energetskog siromaštva i jednokratne naknade namijenjene umirovljenicima.

Paketom mjera se, među ostalim, smanjuje stopa PDV-a na plin sa sadašnjih 25% na 5% te subvencionira cijena plina potporom od 0.10 kn/kWh svim kućanstvima koja koriste plin, s primjenom od 1. travnja 2022.

Mjere su znatno ublažile rast cijene plina pa će prosječno rasti za 16 posto od 1. aprila, umjesto 77 posto koliko bi rasle bez mjera. Otprilike pola smanjenja cijene je rezultat smanjenja stope PDV-a, a pola subvencije. Trošak mjera za ublažavanje rasta cijene plina je 600 milijuna kuna, kroz smanjenje prihoda od PDV-a i trošak same subvencije.

Prirodni plin u Hrvatskoj koristi nešto više od 651.000 kućanstava. Većina kućanstava nalazi se u tarifnom modelu TM2 s godišnjom potrošnjom plina u rasponu od 5001 do 25.000 kilovatsati (kWh), a prosječna godišnja potrošnja plina kućanstava u Hrvatskoj je oko 11.000 kWh. Na temelju tih podataka se može procijeniti prosječni rast računa za plin od 1. travnja.

Koliko će rasti računi za plin?

Iako će prosječni rast cijene biti 16%, varira ovisno o distribucijskom području. Najveći rast, iznad 19 posto, bit će na područjima Ivaneca, Slavonskog Broda, Kutine i Dugog Sela. S obzirom na raniju cijenu, to je rast troškova od 630 do 640 kuna godišnje, pod pretpostavkom potrošnje plina od 11.000 kWh godišnje.

Najmanji rast će biti u Rijeci, 9.80 posto, i Dalmaciji (Zadar, Šibenik, Split), 10.41 posto. No tu je početna cijena bila veća za otprilike trećinu, tj. trebalo je izdvojiti godišnje 1000 do 1200 kuna više za istu količinu od 11.000 kWh plina pa je rast cijene od 1. travnja manji postotno i apsolutno.

Tako u Rijeci godišnji trošak prosječne potrošnje kućanstva u Hrvatskoj raste za 439.98 kuna, a Dalmaciji 456.71 kuna, što je za dvjestotinjak kuna manje nego u Ivanecu, Slavonskom Bordu, Kutini i Dugom Selu. Razlog je taj što udio troškova distribucije i opskrbe, koji se nisu mijenjali, čini veći udio u cijeni za Rijeku i Dalmaciju, tj. distribucija i opskrba plinom su skuplji.

Odakle Hrvatska dobiva plin?

57 posto plina u Hrvatsku dolazi putem LNG terminala, 21 posto je domaća proizvodnja, a 22 posto uvoz iz Rusije. Skoro polovica ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj se koristi u kućanstvima – 46.3%, na toplane i termoelektrane odlazi 27.7%, na industriju 11.3% i Petrokemiju 15%.

Hrvatska je energetski vezana uz sudbinu ostatka EU, a time i uz rat u Ukrajini, tj. sankcije Rusiji. Dobra stvar je što Hrvatska preko LNG terminala na Krku ima olakšan pristup alternativnim izvorima tog energenta.

Iako je gradnja krčkog LNG terminala za ukapljeni plin bila kontroverzna, a protiv nje su postojali razni politički i aktivistički otpori, ispravnost odluke da se sagradi pokazuje se u situaciji rata u Ukrajini. Svojedobno su protiv izgradnje LNG terminala na Krku prosvjedovali lokalni i regionalni političari, predstavnici političkih stranaka, ekolozi, sportaši i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Građani će osjetiti udar poskupljenja plina na svoj džep, ali je bar opskrba osigurana. INA je sredinom marta počela vaditi plin iz nove bušotine, Ilka B, smještene nedaleko od istarske obale, a početkom travnja će proraditi još jedna bušotina na platformi Marica.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji kanadska kompanija Vermilion otkrila je dva plinska polja - Cerići i Berak - pa će i oni sljedeće godine pridonijeti s novim količinama plina. A i INA je još 2019. otkrila novo nalazište plina u Podravini.

Cijena plina za kućanstva će sljedećih godina ovisiti o kretanju na europskom tržištu, ali dobro je znati da Hrvatska neće sasvim ostati bez domaćih izvora.