Čelnici dva dijela Mitrovice: Složni da grad ima problema, ali ne i kako ih riješiti (FOTO)

O mogućnosti da Mitrovica ponovno bude jedinstveni grad s jednom gradskom upravom i gradonačelnikom, o tome kada će se glavni mostu na rijeci Ibar konačno otvoriti za saobraćaj, procesu povratka, zajedničkom životu Albanaca i Srba i ostalim aktuelnim temama za Anadolu Agency (AA) u paralelnom intervjuu govore Agim Bahtiri, gradonačelnik južnog dijela Mitrovice i Aleksandar Spirić, predsjednik privremenog organa smještenog u sjevernoj, Kosovskoj Mitrovici.

Gradonačelnik južnog dijela Mitrovice Agim Bahtiri naglašava kako se trudi da što prije stvori saradnju i da što prije približi i ujedini ljude.

"Moje mišljenje je da će u 2016. godini biti završeni svi procesi ujedinjenja ljudi. Zato što podjela i mržnja ne vode nikamo. Ne vodi ka nijednoj dobroj stvari. Mi kao dva predsjednika grada trebamo voditi procese unaprijed. To je naša obaveza, jer smo birani od građana. Mi trebamo voditi procese naprijed i pokazati Evropskoj uniji i Vijeću sigurnosti UN-a da mi sami možemo rješavati probleme. Mislim da za to postoji obostrana volja i od predsjednika sa sjevera. Mitrovica će biti model za svako podijeljeno mjesto kako treba da se opet ujedini. Jer, mi kao Balkan namjeravamo svi da uđemo u EU. Evropa ima standarde koje ja lično poznajem - nema namjeru za podjelu nego za ujedinjenje. Što prije se mi ujedinimo to brže ćemo ući u procese ulaska u EU", poručio je Bahtiri.

Istovremeno čelnik srpske zajednice na sjeveru Mitrovice razmišlja drukčije. Na pitanje o uspostavi jedinstvene Mitrovice kaže:

"To jednostavno nije moguće, ni katastarski ni u bilo kakvoj poziciji, imajući u vidu da i po zakonima Kosova Mitrovica ima dve opštine severnu i Mitrovicu koja je u južnom, albanskom delu. Naši glavni ciljevi, ali i Vlade Republike Srbije jesu formiranje zajednice srpskih opština. To je jedini garant našeg opstanka. Ali, one zajednice koja će imati izvršna ovlaštenja gde će se srpska zajednica pitati za odlučujuće projekte i investicije jer samo mi znamo šta nama ovde treba, koji su to problemi sa kojima se mi suočavamo i šta građanima može da poboljša standard", navodi Aleksandar Spirić. 

Za i protiv Parka mira

Čelnici južnog i sjevernog dijela grada imaju podijeljena mišljenja i kada je u pitanju uklanjanje Parka mira i konačno stavljanje glavnog mosta na rijeci Ibar u funkciju za saobraćaj. 

"Postojao je most sa mnogo šljunka. Prošle godine on je izbačen. Sada su Srbi tu napravili Park mira, tako ga zovu. Ali to nije zadovoljavajuće za građane jer bi trebalo biti slobodno kretanje građana i vozila. Mi trenutno razgovaramo u Bruxellesu o ovoj situaciji. Bio sam četiri puta u Bruxellesu na sastanku u vezi s moston. Pri završetku smo zajedničkog projekta. Mi smo se složili da vršimo renoviranje mosta i mislim da će uskoro biti slobodno kretanje za sve građane. Mi nismo uspjeli potpisati sporazum, jer se radilo o četiri sporazuma u paketu. Nadamo se da ćemo ubrzo biti u Bruxellesu da bismo potpisali sva četiri sporazuma. Među tim sporazumima spada i onaj o mostu", ističe Bahtiri.

Istovremeno Spirić smatra da se što se tiče mosta na Ibru ništa ne treba mijenjati u narednom periodu.

"Još uvek se nisu stekli uveti iz protokola. Priština još uvek nije poslala signale bilo kojih dogovora kako bi srpska zajednica bila sigurnija. I dalje među srpskim narodom je prisutan strah i neverica. Jer, svakog dana izjave i akcije pojedinih političara koji treba da smiruju situaciju i koji treba da doprinose kao ono što čini Vlada Srbije poverenje i pomirenje, umesto toga oni stvaraju neke nove prilike što ne idu u korist niti jednoj strani. Možda verujemo da je Park mira jedan problem. Rešenje za njega se treba naći u saradnji sa gradonačelnikom južne Mitrovice, ali svakako i uz posredstvo EU i Prištine gde će se jasno definisati neke stvari. Inače, albanski narod nije uskraćen kada je u pitanju sloboda kretanja, jer osim tog imamo još dva mosta koja funkcionišu i gde se prelazi autom. Tako da sloboda kretanja je otežana i dalje kada je u pitanju srpski narod na čitavoj teritoriji Kosova i Metohije", navodi Spirić.

On ističe da je "prava slika da i dalje nema bezbednosti, jer postoji strah kada je u pitanju sloboda kretanja, a i mnogo drugih stvari koje su dogovorene Briselskim sporazumom, a od Prištine nisu implementirani".

Na pitanje da li je ikada bio u južnom, albanskom dijelu Mitrovice i zašto Spirić je naveo:

"Nažalost nisam. Jednostavno nije u pitanju strah. Smatram da još uvek niti imam potrebe, a zbog svojih obaveza ne stižem ni u severnom delu da se krećem jer imam dosta posla".

Gdje se vraćaju Albanci, a ne mogu Srbi

Čelnici albanskog i srpskog dijela Mitrovice nemaju jedinstven stav ni kada je riječ o povratku.

"Na severu i posle rata postoji i živi bez ikakvih problema određeni broj albanskih porodica i nesmetano funkcionišu i naravno žive na području našeg grada. Kada govorimo o reciprocitetu, odnosno ta priča oko implementiranja sporazuma i svega onoga što on nalaže, a trebamo pre svega biti ljudi i postupati tako trebamo imati u vidu da na prostoru južnog dela grada u južnoj Mitrovici nema nijednog Srbina", navodi Spirić.

On naglašava da je to pitanje u okviru kojeg "treba još mnogo toga da se uradi da dođe do istinskog pomirenja, da se može napredovati".

"U tome se ne možemo pohvaliti i želim da istaknem da Priština još uvek nije spremna za te poduhvate. Verujemo da će trebati još vremena, ali verujem da nemir i destabilizacija nikome ne doprinosi pa sigurno ni njihovoj strani, a posebno ne našoj. Kada je u pitanju povratak, verujem da će sada ministri koji zastupaju srpsku zajednicu na Kosovu i Metohiji u Vladi Kosova pokušati uložiti napore kroz međunarodnu zajednicu da utiču ne samo na povratak u južnu Mitrovicu nego na teritoriju Kosova i Metohije gde su živeli Srbi. Oni koji su na severu imali svoje kuće su se vratili", istaknuo je Spirić.

Predsjednik privremenog organa smještenog u sjevernoj, Kosovskoj Mitrovici istaknuo je da "veruje da se kroz dogovore želi videti istinski korak Prištine za povratak srpskog naroda te naglasio da to za početak bude u južnoj Mitrovici".

Gradonačelnik južne Mitrovice Agim Bahtiri navodi da je prvo bilo potrebno stvoriti povjerenje među dijelovima grada.

"Sada mi se čini da je to stvoreno. Imamo međuministarsku radnu grupu gdje participira i Ministarstvo za povratak, Ministarstvo za lokalnu administraciju i oba predsjednika i po dva predstavnika Srba i Albanaca. U roku od tri mjeseca imat ćemo neki zajednički plan ko sve i gdje treba da se vrati. Moje mišljenje je da su uslovi za povratak stvoreni i neće biti nikakvih problema. Mislim da u roku tri mjeseca imat ćemo konkretan rezultat sa tačnim brojkama", naveo je Bahtiri.

O životu u Mitrovici gradonačelnik južnog dijela kaže kako je Mitrovica 2012. godine podijeljena na dva dijela i da od tada postoje dva predsjednika općine.

"U tom smjeru, a vi treba da znate da ja dolazim iz Holandije gdje sam živio 23 godine i došao sam ovdje pomoći građanima. Zbog toga što ja dolazim iz svijeta biznisa, ljudi biznisa ne poznaju nacionalnost, ne poznaju rasu, niti granice. Mi poznajemo samo ekonomski razvoj i privredni razvoj. Mitrovica je specifičan grad sa mnogo problema, i od mog dolaska ja sam se trudio da stabiliziram političko stanje. Razgovarao sam s predsjednikom sjeverne Mitrovice. Svake sedmice mi imamo sastanke, možda i češće i trudimo se da rješavamo probleme na najbolji mogući način. Ovo se nije dešavalo već 16 godina, ovo je novi početak", navodi Bahtiri.

Naglašava da se od njegovog dolaska ustanovio drukčiji pristup običnim građanima.

"Radimo dobar posao za sve građane Mitrovice i nadalje zato što građani nisu krivi, oni su loše informisani. Ja se trudim da na svakom sastanku i sa Srbima i s Albancima pokažem svoju viziju, a to je da zaboravimo prošlost i da idemo naprijed ka privrednom razvoju, približavanju ljudi. Zato što mi trebamo život zajedno. Stvorio sam dobar program za sve, imamo slobodnu privrednu zonu za oba dijela grada koji je obavljen na nivou Vlade Kosova da bi došle investicije i investitori. U toku je veoma dobar posao, da bi tako vratilo ljude na svoja mjesta prebivališta gdje su živjeli ranije, i stvorili smo međuministarsku radnu grupu da se svi građani i sa sjevera i sa juga vrate svojim ognjištima gdje su živjeli ranije. Moje mišljenje je da se dešava veoma dobar proces i mislim da ćete ubrzo vidjeti i rezultate", poručio je Bahtiri. 

Svi očekuju pomoć EU 

Istaknuo je da postoje zajednički projekti sa sjevernim dijelom i bit će potpisan memorandum o saradnji.

"Organizirat ćemo zajedničku konferenciju donatora da bi procese vodili ka privrednom razvoju. Moja želja je da se instaliraju kompanije koje će zaposliti i Srbe i Albance, koji bi tom prilikom radili zajedno, hranili se zajedno, pa možda otišli i jedni drugima u porodice. To je nama potrebno", cijeni Bahtiri.

Čelnik sa sjeverne Mitrovice naglašava da ono po čemu je Mitrovica drukčija jeste da je stvorena pozitivnija klima, i "da je ovdašnji narod odlučan da ostane na svojim vekovnim ognjištima, spreman da gradi bolje prilike".

"Za pomirenje, odnosno njegovu izgradnju trebaju biti uključene dve strane. Pre svega, tu su zajednički interesi i zajednički problemi i ono što treba da rešavamo i mi na severu i oni na jugu. Mitrovica je danas grad s blizu 10.000 studenata. Uspeli smo da kažemo da je Mitrovica na listi mlađih gradova", navodi Spirić. 

Naglašava da osim ljetnog perioda, tokom čitave godine Kosovska Mitrovica je puna, i preplavljena mladošću.

"Mislim kako imamo za koga da radimo, stvaramo i s kim možemo i od kojih možemo da očekujemo neke boljitke. Ono što je jako bitno jesu ljudski potencijali, pored svih ovih lepota koje područje Kosova i Metohije generalno ima. Imajući u vidu sve te potencijale, naš najveći potencijal jeste ta mladost, taj ljudski potencijal i resurs i za njih i u njih vredi ulagati i sa njima raditi", cijeni Spirić. 

Navodi da ima dosta problema kada je u pitanju Briselski sporazum.

"Mi smo odlučni, kako Srbija tako i srpski narod na području Kosova i Metohije, da sprovodi državnu politiku Vlade Republike Srbije, politiku pomirenja, politiku jačanja ekonomskog razvoja i mislim da ćemo upravo ovim signalima koje šaljemo doprineti da se neke stvari pomere sa mrtve tačke i da Priština mora koliko god prolongira i izbegava te obaveze preuzete iz Bruxelleskog sporazuma da ih implementira. Jer, Srbija je više nego što je dogovoreno uradila kada je u pitanju Briselski sporazum gde smo mi samim učešćem u izbornom procesu koji je raspisala Skupština Kosova, kao i svim ostalim sporazumima koje realizujemo uspeli da sve to ostvarimo", zaključuje Spiric.

Navodi kako smatra "da je ovo možda momenat kada i EU treba da uoči iskrenu nameru Vlade Republike Srbije i nas naseljenih na Kosovu i Metohiji da želimo da živimo kao sav normalan svet, da želimo mir i da želimo sigurnu budućnost za našu decu".

"Mislim pre svega da generacije koje dolaze zaslužuju da čitavo područje Balkana bude stabilno i problem koji je evidentan ne samo na  prostoru Kosova nego i čitavoj regiji je stopa nezaposlenosti i svi planovi moraju da budu usmjereni ka ekonomskom razvoju. Da oživimo i kada je u pitanju poljoprivreda i kada su u pitanju mala i srednja preduzeća, a svakako treba i neke fabrike otvarati i biti uključeni i ponuditi svoje proizvode širom Evrope. Mislim da bez podrške EU verujem da neće biti napretka. Oni trebaju također da se uključe jer kriza je generalno svugde prisutna, a stabilno i mirno područje imamo gde su mesta jaka, tu ne dolazi do takvih problema i potresa i nazovimo ih socijalnih, ali i političkih nemira, nacionalnih. Sve to jeste zbog nedovoljnog angažmana mladih ljudi, jer narod treba zaposliti i biti koristan za društvo, za svoju porodicu", poručio je Spirić.